Connect with us

POLITIKA

LIDER NOVE SRPSKE DEMOKRATIJE

Mandić: Puna podrška Aleksandru Vučiću danas u UN, srpski narod protiv da se izglasa njegova navodna genocidnost

„Ostaćemo svoji na svome i uzdignuta čela izborićemo se za bolju budućnost srpskog naroda“, napisao je Mandić na društvenoj mreži Iks

Mandić, Foto: Srđa Boljević

Srpski narod je ujedinjen u protivljenju svakoj namjeri da se u Ujedinjenim nacijama (UN) izglasa njegova navodna genocidnost i pruža punu podršku za sve napore koje čine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i delegacija Srbije, saopštio je danas predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

„Danas je srpski narod, bez obzira na to gdje živi, svojim srcem u UN. On je ujedinjen u protivljenju svakoj namjeri da se u UN izglasa njegova navodna genocidnost i pruža punu podršku za sve napore koje čine predsjednik i delegacija Republike Srbije. Ostaćemo svoji na svome i uzdignuta čela izborićemo se za bolju budućnost srpskog naroda“, napisao je Mandić na društvenoj mreži Iks.

Članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) trebalo bi danas da glasaju o Predlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Rezoluciju, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, sponzorisalo je 38 država.

Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je 9. maja, na Premijerskom satu u Skupštini, da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.

Crna Gora je u međuvremenu podnijela dva amandmana na Predlog rezolucije kojima se ističe da je krivica za zločin genocida individualna i da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi, uz ukazivanje na neophodnost očuvanja odredaba Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Spajić je, nakon što su crnogorski amandmani prihvaćeni, ocijenio da je to veliki uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je Rezolucija o Srebrenici politička deklaracija kojom se želi „staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda“.

On je kazao da je za njega „odvratna igra“ oko amandmana koje je podnijela Crna Gora i da će cijelu istinu, sa kim su pregovarani i zašto, iznijeti po povratku iz Njujorka.

„Riječ je o igri kojom je trabalo Srbiji da se zapuše usta. Nijeste se sa Srbijom dogovarali oko amandmana za Rezoluciju“, rekao je Vučić.

U Podgorici je juče ispred zgrade Vlade Crne Gore održano okupljanje građana u cilju izražavanja nezadovoljstva zbog najave izvršne vlasti da će Crna Gora u Ujedinjenim nacijama (UN) podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici uvršten je u dnevni red 82. Plenarnog sastanka pod tačkom Kultura mira, u 16.00 po centralnoevropskom vremenu.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzorisale još 34 države, među kojima su zemlje Kvinte i sve bivše jugoslovenske republike osim Srbije i Crne Gore.

Uz predlagače Njemačku i Ruandu, sponzori rezolucije su: Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Jordan, Kanada, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalska Ostrva, Norveška, Novi Zeland, Poljska, SAD, Severna Makedonija, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija i Vanuatu, navodi se u nacrtu dokumenta.

U nacrtu rezolucije se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.

Podsjeća se i da se 2025. navršava 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem su 1995. izgubljena najmanje 8.372 života.

Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva djela da bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

U konačni tekst ubačena su i dva amandmana koje je predložila Crna Gora i kojima se ponavlja da se „krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u celini“, kao i „čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini“.

Šta piše u nacrtu

Tekst nacrta rezolucije A/78/L.67 sa ubačenim amandmanima, objavljen na sajtu UN, glasi:

Nacrt rezolucije

Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.

Generalna skupština,

Vođena Poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida,

Pozivajući se na rezoluciju Savjeta bezbjednosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava bezbjednom zonom, rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), i rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o uspostavljanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove,

Podsjećajući takođe na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže presude za zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995, prije svega na presudu Žalbenog vijeća MKSJ od 19. aprila 2004. (Tužilac protiv Krstića), presudu Žalbenog vijeća Mehanizma od 8. juna 2021. (Tužilac protiv Mladića), presudu Žalbenog vijeća Mehanizma od 20. marta 2019. (Tužilac protiv Karadžića), kao i presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. februara 2007. kojom je presuđeno da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,

Potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tom cilju, da temeljno istražuju i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, lica odgovorna za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja, za koje je učešće žrtava i preživjelih, kao i članova njihovih porodica centralno,

Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u borbi protiv nekažnjivosti i u obezbjeđivanju odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine putem međunarodnog pravosudnog sistema,

Prepoznajući u tom pogledu poseban doprinos MKSJ i naglašavajući važnost da međunarodna zajednica bude spremna da preduzme kolektivnu akciju kroz Savjet bezbjednosti, u skladu sa Poveljom, i od slučaja do slučaja da dalje obezbijedi odgovaranje za genocid i sprečavanje genocida,

Ponavljajući da je prema međunarodnom pravu, krivična odgovornost za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini,

Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika generalnog sekretara za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu i napominjući važnost redovnih brifinga o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava kao i o govoru mržnje i podsticanju ranog podizanja svesti o potencijalnom genocidu,

Napominjući da krivično gonjenje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ kao i Mehanizam, ostaje centralno mjesto u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja kao i za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje prepoznajući da je snažna regionalna saradnja između nacionalnih tužilaštava od suštinskog značaja za negovanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regionu,

Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini,

Napominjući takođe da će 2025. godine biti obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade ljudi je raseljeno, a porodice i zajednice razorene,

1. Odlučuje da 11. jul proglasi za Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i da se obilježava svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i pogrešnog tumačenja i pojave genocida u budućnosti;

3. Takođe bez rezerve osuđuje djela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane za njih i poziva na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, započinjući aktivnosti na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da na ovu rezoluciju skrene pažnju svih država članica, organizacija iz sistema UN i organizacija civilnog društva radi odgovarajućeg poštovanja;

7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti u znak sećanja i u čast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Beranske Demokrate: Očekujemo da odbornici održe riječ i izaberu Ćulafića za predsjednika Opštine Berane

„Ukoliko postoji neka druga većina, sa nekim svojim kandidatom, smatramo da je skupštinska govornica jedino i pravo mjesto da se taj mandžurijski kandidat na njoj predstavi i javno kaže zašto je prekršio svoju riječ“, kazali su iz beranskog odbora Demokrata

Foto: Demokrate

Beranski odbor Demokrata saopštio je kako očekuju da će 19 odbornika „održati riječ“ i izabrati Damjana Ćulafića za predsjednika Opštine u naredne dvije godine.

Kazali su da smatraju da je, ukoliko postoji neka druga većina, sa nekim svojim kandidatom, skupštinska govornica „jedino i pravo mjesto da se taj mandžurijski kandidat na njoj predstavi i javno kaže zašto je prekršio svoju riječ“.

„Obraćamo se javnosti sa željom da jednostavno objasnimo postojeću situaciju u vezi sa pozicijom predsjednika opštine i ponudimo jedino ispravno rješenje. Nakon lokalnih izbora 2022. godine postignut je koalicioni sporazum po kome će predsjednik opštine prve dvije godine biti iz reda NSD, a od polovine 2024. će tu poziciju preuzeti predstavnik Demokratske Crne Gore. Pružene su ruke, dala se riječ i 19 odbornika je izabralo Vuka Todorovića za prvog čovjeka opštine. Kada je početkom juna došlo vrijeme za rotaciju, Damjan Ćulafić i Vuko Todorović su u skladu sa međupartijskim, a prije svega međuljudskim dogovorom, održali riječ i podnijeli ostavke“, navodi se u saopštenju.

Kazali su da ostaje još da Skupština opštine Berane potvrdi njihove ostavke i da, „u skladu sa međuljudskim dogovorom između odraslih osoba“, potvrdi rotaciju.

„Poštujući dogovor, predsjednik Skupštine će već u ponedeljak 17. juna zakazati sjednicu skupštine na kojoj će se predložiti izbor Damjana Ćulafića za predsjednika opštine Berane. Ova inicijativa je do sada potpisana od strane 14, a do ponedeljka očekujemo i potpise svih 19 odbornika sadašnje većine“, navode Demokrate.

Rekli su da postoji samo jedan razlog za sazivanje hitne sjednice – „sprečavanje paralize naše opštine, našeg grada i naših sela“.

„Na današnji dan Opština Berane nema predsjednika, a to znači da su zaustavljena sva plaćanja, jer samo predsjednik ima ovlašćenje za realizaciju budžeta. Za stanovnike Berana to praktično znači da 800 porodica ne mogu da računaju na isplatu zarađenih plata, da se obustavljaju socijalna davanja, studentski krediti i stipendije. To znači da se usred građevinske sezone obustavljaju svi radovi na sanaciji i izgradnji puteva i ostale investicije. To znači da se dovodi u pitanje veliki broj manifestacija koji je planiran tokom ovog ljeta. Opština bez predsjednika znači da ćemo brojne naše goste koji nam dolaze u grad tokom ljeta dočekati praznih ruku“, dodaju Demokrate.

Poručuju da građani Berana to nisu zaslužili, a posebno ne bez objašnjenja.

„Stav beranskih Demokrata je jasan i jednostavan. Predsjednik mora biti izabran, jer riječ koju su dali odrasli i odgovorni ljudi mora da se poštuje. A mišljenja smo da u Vasojevićima riječ i dalje nešto znači. Posebno cijeneći čin ostavke Vuka Todorovića kao visoko moralan, uvjereni smo da će i 19 odbornika održati riječ, i izabrati Damjana Ćulafića za predsjednika u naredne dvije godine. Ukoliko postoji neka druga većina, sa nekim svojim kandidatom, smatramo da je skupštinska govornica jedino i pravo mjesto da se taj mandžurijski kandidat na njoj predstavi i javno kaže zašto je prekršio svoju riječ. Građani Berana zbog svih svojih zasluga za smjenu starog režima nisu zaslužili da budu taoci ničijih političkih igrica. Zato želimo da se ovo nepotrebno mrcvarenje završi što prije i javno. Na sjednici skupštine, pred očima javnosti“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Živković: Nećemo dozvoliti mijenjanje državnih simbola

„Pod mentorstvom Beograda mi smo danas posvađani sa svima u regionu, a što je najgore izlazeći u susret njima, mi smo se posvađali i sa Srbijom. Niko nas više ne gleda prijateljski. I niko normalan se ne raduje tome“, rekao je predsjednik DPS-a

Živković, Foto: Boris Pejović

Demokratska partija socijalista (DPS) neće dozvoliti uvođenje dvojnog državljanstva, mijenjanje državnih simbola i Ustava, poručio je lider te stranke Danijel Živković.

Živković je to rekao na opštinskoj izbornoj konferenciji DPS-a Ulcinj na kojoj su birani članovi tog odbora.

On je, kako je saopšteno iz DPS-a, istakao da se ozbiljna i odgovorna politika prvo bavi sobom, pa tek onda političkom konkurencijom.

„Vrijeme provedeno u opoziciji dalo nam je dobru sliku o tome šta treba da promijenimo u našem pristupu i gdje smo to griješili u prethodnom periodu”, rekao je Živković.

Kako je kazao, tačno je da je DPS uradio dosta za Crnu Goru.

“Obnovili smo nezavisnost, trasirali smo evropski put, ali smo se posljednih godina udaljili od onoga što je suština bavljenja politikom – građani i poboljšanje životnog standarda”, naveo je Živković.

Prema njegovim riječima, počeli su da se zanose da ne mogu biti poraženi i dobili su opomenu 30. avgusta.

“I dobro je što je tako, da bismo i sami shvatili gdje to griješimo i šta treba ispraviti da bismo ubuduće bili sastavni dio vlasti”, kazao je Živković.

On je istakao da se moraju posvetiti građanima, što je jedini put u uspješnu politiku.

“Ukoliko tako budemo radili i ovdje, u Ulcinju, nemam dilemu da ćemo i nakon dvije godine, nastaviti ovdje da vršimo vlast“, rekao je Živković.

On je kazao da je DPS pretodne četiri godine prežijela veoma težak period.

„Projekcije da ćemo nestati, medijska satanizacija, kriminalizacija prethodnog sistema vrijednosti i pojedinaca iz toga sistema, pokušaj iz različitih regionalnih centara, a posebno iz Beograda, da se nametne teza kako je ovo kriminalizovano društvo, suverenisti i oni koji su učestvovali u obnavljaju crnogorske nezavisnosti su svi pod velom kriminala i korupcije”, dodao je Živković.

Kako je kazao, to je generalizacija da bi se oštetila jedna ideja i da se opravda teza da je Crna Gora nastala kao privatna država.

Živković je rekao da su nakon četiri godine u opoziciji uspjeli da osnaže partiju, što se dokazalo na prethodno održanim lokalnim izborima.

“A sve zahvaljujući ljudima koji su ostali istrajni i vjerni principima DPS-a, koji nijesu posustali pred naletom političkog i svakog drugog revanšizma, koji vjeruju u ovu ideju”, istakao je Živković.

On je poručio da će se truditi da grade partnerstva na političkoj sceni na zdravim osnovama, da se dogovaraju o ključnim pravcima djelovanja.

Ako to ne može, prema riječima Živkovića, čekaće šansu još neko vrijeme, “jer onako kako sada Vlada radi daje dovoljno razloga da vjerujemo da ona neće još dugo potrajati”.

“Čuli ste šta je njihov plan – uvesti dvojno državljanstvo i tako se, mirnim putem, najlakše obračunati sa Crnom Gorom, a potom mijenjati državne simbole, Ustav. To nećemo dozvoliti”, rekao je Živković.

On je naglasio da ne moraju biti vlast na državnom nivou, ali da će biti brana takvom naumu.

“Jer pod mentorstvom Beograda mi smo danas posvađani sa svima u regionu, a što je najgore izlazeći u susret njima, mi smo se posvađali i sa Srbijom. Niko nas više ne gleda prijateljski. I niko normalan se ne raduje tome“, istakao je Živković.

On je kazao da su u Ulcinju napravili koalicioni aranžman i dodao da nemaju problem da se dogovaraju o pravcima djelovanja i da nema prostora za sujetu.

Živković je istakao da isto tako mohu uraditi i na državnom nivou.

Kako je naveo, i vlast u Ulcinju napravljena je da zajednički doprinesu poboljšanju kvaliteta života građana tog grada.

“Ogriješili smo se u prethodnom periodu o Ulcinj i Ulcinjane, sada ćemo gledati šta možemo promijeniti i izvršiti pritisak iz poslaničkih klupa da se više izdvaja za Ulcinj“, kazao je Živković.

On je ocijenio da se crnogorske finansije danas se ne vode uspješno, navodeći da se ne može živjeti bolje ako se država konstantno zadužuje.

Živković je najavio da DPS izlazi brzo sa ozbiljnim ekonomskim programom koji su sastavili eksperti ekonomske struke.

“Koji na ozbiljan i sistemski način odgovara na pitanje kako da dobijemo sredstva da poboljšamo životni standard, kako da privučemo strane investitore, koje to zakone treba da izmijenimo, šta treba umanjiti i gdje povećati, kako bi se povećao životni standard građana“, zaključio je Živković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Politička kriza u Beranama sve veća: Lokalni izbori sve bliži

Vladajuća većina u Beranama nije uspjela da postigne dogovor o sprovođenju u djelo sporazuma kojim je definisano da funkciju predsjednika Opštine Berane prve dvije godine obavlja Vuko Todorović iz redova Nove srpske demokratije, a preostale dvije Damjan Ćulafić, funkcioner Demokratske Crne Gore

Sa sjednice Skupštine Opštine Berane, Foto: Berane online

Nakon što su predsjednik i potpredsjednik Opštine Berane, Vuko Todorović i Damjan Ćulafić, podnijeli ostavke na te funkcije došlo je do produbljivanja političke krize u ovom gradu, što ne isključuje mogućnost održavanja prijevremenih lokalnih izbora, piše „Dan“.

Tim prije, jer već dva mjeseca vladajuća većina u Beranama nije uspjela da postigne dogovor o sprovođenju u djelo sporazuma kojim je definisano da funkciju predsjednika Opštine Berane prve dvije godine obavlja Vuko Todorović iz redova Nove srpske demokratije, a preostale dvije Damjan Ćulafić, funkcioner Demokratske Crne Gore. Tako se u datoj situaciji Opština Berane našla u svojevrsnoj blokadi, s obzirom na to da trenutno ne postoji odgovorno lice koje bi jedino moglo, sa pozicije čelnika Opštine, da potpisuje dokumenta važna za dalje funkcionisanje lokalne uprave.

Propisi ukazuju da bi, ukoliko ne dođe do izbora Ćulafića za prvog čovjeka grada, stvar mogla privremeno da se riješi na način da lokalni parlament imenuje drugog potpredsjednik Opštine iz redova Demohrišćanskog pokreta Mladen Premović za obavljanje dužnosti predsjednika Opštine i to najduže mjesec dana. Međutim, kako trenutno stvari stoji, ta solucija zasad otpada, s obzirom na to da pojedini odbornici iz vladajuće većine ne bi podržali takav predlog, što povlači raspisivanje novih izbora.

Premović se juče nije javljao na naše pozive da prokomentariše datu situaciju, dok je Vuko Todorović kratko kazao da je održao datu riječ i da je ostavku podnio iz ličnih razloga.

Damjan Ćulafić je podnoseći ostavku na mjesto potpredsjednika Opštine naveo da se na taj korak odlučio kako bi se stvorili neophodni preduslovi da, na osnovu koalicionog sporazuma, zauzme mjesto predsjednika Opštine Berane.

„Smatram suvišnim da dalje obavljam funkciju potpredsjednika Opštine Berane, jer sam svoj dio koalicionog dogovora u cjelosti ispunio, i nemam namjeru da simuliram sprovođenje lokalnih politika izvan postognutog dogovora. Uvažavajući činjenicu da je prethodne dvije godine obilježio plodan rad na polju oporavka izuzetno zapuštene lokalne samouprave, podnosim ostavku vjerujući u poštovanje koalicionog dogovora od strane svih konstituenata aktuelne većine u lokalnom parlamentu“, naveo je Ćulafić.

U važećem zakonu koji se tiče funkcionisanja lokalne samouprave piše da predsjednika Opštine bira Skupština i to na period od četiri godine. To znači da je bilo neophodno, da u cilju dogovorene rotacije, i Todorović i Ćulafić podnesu ostavke na svoje dosadašnje funkcije i da, nakon toga lokalni parlamet većinom glasova izabere Ćulafića za predsjednika Opštine.

Radojica Živković koji obavlja funkciju predsjednika beranskog odbora Nove srpske demokratije ističe da se još uvijek nije došlo do situacije da se dogovor ispoštuje „zbog ličnih stavova pojedinih odbornika iz vladajuće koalicije“.

„Nakon lokalnih izbora postignut je dogovor da se nakon dvije godine izvrši rotacija presjednika Opštine. Stava sam, kao i većina u našoj partiji, da taj dogovor treba da se ispoštuje. Međutim, u datom momentu odbornik Nove Srpske demokratije Miki Đukić i odbornik Pokreta za promjene Miloš Rmuš, iz njima poznatih razloga, nijesu htjeli da postignutom dogovoru oko rotacije daju podršku. Mislim da to nije dobro, jer se na ovaj način nanosi šteta i našoj partiji i samim građanima“, istakao je Živković, dodajući da su na pomolu novi lokalni izbori.

I iz Demokratske Crne Gore juče su kazali da se u datim okolnostima u okviru vladajuće većine formirane 2022. godine, teško može doći do dogovora oko rotacije predsjednika Opštine, što i vodi ka vanrednim lokalnim izborima Oni su su istakli da je 14 odbornika iz vladajuće većine potpisalo predlog za imenovanje Ćilafića, dok to, po njihovim tvrdnjama, nijesu uradili odbornici Nove i Pokreta za promjene.

​U vladajućoj većini 19 odbornika

Na lokalnim izborima u Beranama održanim 2022. godine, na kojima se biralo 35 odbornika za sastav lokalnog parlamenta niko nije osvojio dovoljno mandata za formiranje vlasti. Tada je DPS uknjižio devet mandata, SNP sedam, Demokratski front i Demokrate po šest, Pokret Evropa sad četiri, Prava Crna Gora dva i Ujedinjena Crna Gora jedan mandat.

Nakon sprovedenih izbora i dugotrajnih pregovora napravljena je vladajuća većina od 19 odbornika koju su sačinjavali odbornici DF-a, sastavljenog od Nove srpske demokratike, Demokratske narodne partije, Pokreta za promjene i Radničke partije, zatim Demokrata, Pokreta Berane sad, Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore. U opoziciju su ostale Demokratska partija socijalista i Socijalistička narodna partija.

DPS i SNP stava da treba provjeriti volju birača

Iz opozicionog DPS-a juče su kazali da su vanredni izbori najbolje rješenje za rješavanje političke krize u Beranama.

„Najnovija dešavanja su samo potvrda naših ranijih tvrdnji da lokalna vlast u Beranama ne funkcioniše onako kako bi to trebalo. To samo po sebi upućuje da su vanredni izbori najbolje rješenje za izlazak iz date situacije“, kazao je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Miro Nedić.

Sličnu konstataciju izrekao je i predsjednik beranskog odbora SNP-a Ivan Radević, ističući da su vanredni izbori neminovnost.

„Zbog nesloge u vladajućoj koaliciji najviše trpe građani. Mi se u te njihove odnose nećemo miješati, ali zagovaramo soluciju da se ide na nove izbore, jer je trenutno stanje neodrživo“, naveo je Radević.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije