Connect with us

POLITIKA

ZATVORENA BIRAČKA MJESTA

Crna Gora glasala: Do 20 časova izlaznost 56,4 odsto birača

Pravo glasa imalo 542.468 građana. Na izborima učestvovalo 15 lista

Nosioci većine lista na parlamentarnim izborima

U Crnoj Gori danas se održavaju šesti parlamentarni izbori od obnove nezavisnosti, na kojima pravo glasa ima 542.468 građana. Na izborima učestvuje 15 lista. Birališta su otvorena u 7, a zatvorena su u 20 sati.

CDT je saopštio da je do 20 časova glasalo 56,4 odsto birača.

CDT: Izlaznost 50,3%; Cemi: 50,8%

CDT je objavio da je do 19 sati glasalo 50,3% upisanih birača. Na sjeveru zemlje do 19 sati glasalo je 54,1% birača, u centralnoj regiji 52,2%, a na jugu 42,4% birača.

CDT: Izlaznost 50,3%; Cemi: 50,8%

CDT je objavio da je do 19 sati glasalo 50,3% upisanih birača. Na sjeveru zemlje do 19 sati glasalo je 54,1% birača, u centralnoj regiji 52,2%, a na jugu 42,4% birača.

Cemi je objavio da je izlaznost do 19 sati 50,8%.

Uporedna izlazanost na parlamentarnim izborima do 19 sati kaže da je na predsjedničkim izborima u prvom krugu 2023 izlaznost bila 60,5%, na paralamentarnim izborima 2020. je bila 74,9%, dok je na parlamentarni izbori 2016. iznosila 71,6%.

Iz koalicije Demokrata i URE saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 19 sati – 50,41 odsto.

Glasao premijer Dritan Abazović

CDT: Do 18 sati glasalo 45,5 odsto birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 18 sati glasalo je 45,5 odsto birača, odnosno oko 246,8 hiljada građana, objavio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Prema podacima te nevladine organizacije, na sjeveru Crne Gore do 18 sati glasalo je 50,2 odsto birača, u centralnom dijelu 47, a na jugu 37,4 odsto.

CEMI: Do 17 sati glasalo 42,2% birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 17 sati glasalo je 42,2 odsto birača, saopštio je Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).

Prema podacima te nevladine organizacije, u sjevernom dijelu Crne Gore do 17 sati glasalo je 44,5 odsto građana, centralnom 44, a u južnom 36,1 odsto.

Izlaznost na parlamentarnim izborima 2020. godine u istom periodu je bila 68,4 odsto, a 2016. godine 61,2 odsto.

U prvom krugu predsjedničkih izbora u maju do 17 sati je na birališta izašlo 52,4 odsto birača.

Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja Ognjen Mitrović rekao je je do 17 sati toj nevladinoj organizaciji dostavljena 61 prijava o nepravilnostima.

“Nakon što smo ranije saopštili da je na biračkom mjestu broj 21 u Tuzima član biračkog odbora napustio biračko mjesto namijenjenim za glasanje putem pisma, nakon reakcije policije odlučeno je da se to biračko mjesto zatvori”, podsjetio je Mitrović.

On je rekao da je, usljed jakog nevremena na području Rožaja, došlo do nestanka struje i prekida glasanja na pet biračkih mjesta.

PES: Do 16 časova izašlo 39,16 odsto birača

Na nivou Crne Gore izlaznost je, kako ističu iz Pokreta Evropa sad (PES) je 39,16 odsto.

Prema njihovoj obradi podataka, izlaznost po regijama je:

Na nivou centralnog regiona: 39, 96 odsto.

Na nivou sjevernog regiona: 41, 36 odsto.

Na nivou južnog regiona: 32, 47 odsto.

Demokrate i URA: Do 16 sati glasalo 39% birača

Iz koalicije Demokrata i GP Ura saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do četiri sata – 39,08 odsto.

Prema podacima OIK-a Nikšić do 15 sati glasalo je 41,3% birača.

CEMI: Izlaznost do 15 sati 35,8%

Cemi je saopštio da je do 15 sati glasalo 35,8 odsto upisanih birača.

Izlaznost po regijama do 15 sati na parlamentarnim izborima je sljedeća: na sjeveru 37,7%, u centralnoj regiji 37,3% i na jugu 30,8%.

CDT: Do 15 sati glasalo 35,1% birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 15 sati glasalo je 35,1 odsto birača, odnosno oko 190.750 građana, objavio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

CEMI: Do 17 sati glasalo 42,2% birača
U Crnoj Gori održavaju se šesti parlamentarni izbori od obnove nezavisnosti, na kojima pravo glasa ima 542.468 građana. Na izborima učestvuje 15 lista. Birališta su otvorena u 7, a biće zatvorena u 20 sati.

Koalicija „Zajedno!“: Do 13:30 sati glasalo 29,1% birača

Koalicija koju predvodi DPS saopštila je da je do 13 i 30 sati glasalo ukupno 157.600 ili 29,1% birača.

“U odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora je glasalo 8,1% manje, dok je u odnosu na drugi krug glasalo 11,8% manje birača. U odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine je glasalo 25% manje birača na nivou Crne Gore”, saopšteno je iz koalicije „Zajedno! Za budućnost koja ti pripada – Danijel Živković“.

Odobrili 1,52% zahtjeva za glasanje putem pisma

CDT je objavio da su birački odbori odobrili 1,52% zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 8.300 od ukupnog broja upisanih birača.

„To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma“, saopšteno je iz CDT-a.

Demokrate i URA: Do dva sata glasalo 32,1 odsto birača

Iz koalicije „Aleksa i Dritan, Hrabro se broji!“ saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do dva sata – 32,1 odsto.

CDT: Do 13 sati glasalo 27,4 odsto birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 13 sati glasalo je 27,4 odsto birača, odnosno oko 148,9 hiljada građana, objavio je Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Prema podacima te nevladine organizacije, na sjeveru Crne Gore do 13 sati glasalo je 29,6 odsto birača, u centralnom dijelu 28,6, a na jugu 22,9 odsto.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine u istom period glasalo je 39,9 odsto birača, a 2020. godine 51,5 odsto.

CEMI: Glasalo 28,1 odsto upisanih birača

Cemi je saopštio da je do 13 sati svoje biračko pravo iskoristilo 28,1 odsto upisanih birača.

Uporedna izlazanost na parlamentarnim izborima do 13 sati pokazuje da je na predsjedničkim izborima u prvom krugu 2023 glasalo 35,5%, na paralamentarni izbori 2020 – 54,1% i na parlamentarni izbori 2016 – 39,9%.

Kako navodi Cemi izlaznost po regijama do 13 sati na parlamentarnim izborima izborima je sljedeća: na sjeveru 29%, u
centralnom dijelu 29,4% i na jugu najmanja jug 24,6%.

Zajedno: Do 11:30 glasalo 18.5% birača

Po projekcijama koalicije Zajedno u 11:30 sati glasalo je ukupno 99.965 ili 18.5% birača.

„U odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora glasalo je 5.4% manje, dok je u odnosu na drugi krug glasalo 6.7% manje birača“, saopštili su iz te koalicije.

U odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine glasalo je 21% manje birača na nivou Crne Gore, piše u saopštenju.

Hrabro se broji: Glasalo 21,99 odsto birača

Iz Koalicije „Aleksa i Dritan, Hrabro se broji!“ saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do dvanaest časova – 21,99 odsto.

Većina nosioca izbornih lista

CDT: Odziv do podne 22 odsto

Prema podacima CDT-a, do 12 sati glasalo je 22 odsto ili oko 119.500 birača.

„Na sjeveru zemlje do 12 sati glasalo je 23.2% birača, u centralnoj regiji 23.1%, a na jugu 18.6% birača“, saopštili su iz CDT-a.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u istom periodu, glasalo je 29.9 odsto, a 2020. godine 45,3 odsto birača.

U prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u martu, do 12 sati glasalo je 29 odsto, a u drugom krugu u aprilu 31,1 odsto građana sa pravom glasa.

Parlamentarni izbori (Foto: Anadolija)

CEMI: Očekujemo izlaznost oko 60 odsto

Izvršna direktorica CEMI-ja Ana Nenezić kazala je za TVCG da izborni dan protiče mirno.

„Jeste manja izlaznost, ali kada znamo da je kampanja bila dosta mlaka i da su ovo treći izbori to nije iznenađujuće“, kazala je ona.

Istakla je da očekuju izlaznost od 60 odsto.

Glasali nosioci lista

Nosioci lista iskoristili svoje biračko pravo na parlamentarnim izborima koji se održavaju danas.

Glasao Milatović

Predsjednik Jakov Milatović glasao je na biračkom mjestu Sportski i kulturini centar Univerziteta Crne Gore u Podgorici.

CEMI: Do 11 sati glasalo 16,3 odsto birača

Prema podacima CEMI-ja izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 11 sati na osnovu realizovanog uzorka od 93.5% iznosi 16.3 odsto.

CDT: Do 11 sati glasalo 16 odsto birača

Do 11 sati glasalo je 16 odsto birača, saopštio je Goran Delić iz CDT-a.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u istom periodu, glasalo je 20,4 odsto, a 2020. godine 34,9 odsto birača.

U prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u martu, do 11 sati glasalo je 20,6 odsto, a u drugom krugu u aprilu 21,6 odsto građana sa pravom glasa.

10:17 – „Hrabro se broji“: Izlaznost do 10 sati 10,45 odsto

Prema podacima koalicije Hrabro se broji, izlaznost na parlamenarnim izborima u Crnoj Gori do 10:00 sati je 10,45 odsto.

10:12 – DIK: Do 9 sati glasalo 5,42 odsto građana

Prema podacima Državne izborne komisije, do devet sati glasalo je 5,42 odsto birača. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da za sada ni jedan priigovor ni nepravilnost koji bi mogli da utiču na rezultate glasanja.

Foto: Anadolija

CEMI: Do 9 sati glasalo 5,8 odsto birača

Prema podacima CEMI-ja do 9 sati glasalo je 5,8 odsto birača.

09:10 – CDT: Izlaznost do 9 sati 5,4 odsto

Do 9 sati glasalo je 5,4 odsto ili 29.300 birača.

08:15 CEMI: Prva nepravilnost, fotografisanje listića

Centar za monitoring objavio je da je prijavljena prva nepravilnost na biralištima.

„Prijavljena upotreba mobilnog telefona telefona na biračkom mjestu, kao i fotografisanje glasačkih listića, što predstavlja povredu odredbi o tajnosti glasanja iz člana 69a i kršenje čl. 71a ZIOPa kojim je zabranjena upotreba elektronskih uređaja za komunikaciju u prostoriji za glasanje“, saopšteno je iz CEMI-ja.

08:14 – CDT: Do 8 sati glasalo odsto birača

Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, do 8 sati glasalo je 2,3 odsto ili oko 12.300 birača.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u istom periodu, glasalo je 3,5 odsto, a 2020. godine 5,8 odsto birača.

U prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u martu, do 8 sati glasalo je 2,9 odsto, a u drugom krugu u aprilu 2,3 odsto građana sa pravom glasa.

Na sjeveru zemlje do 8 sati glasalo je 2.1% birača, u centralnoj regiji 2.5%, a na jugu 2.1% birača.

08:07- CEMI: Otvaranje na jednom biralištu kasnilo 25 minuta

Šef pravne službe u CEMI-ju Ognjen Mitrović kazao je da je na jednom biračkom mjestu otvaranje kasnilo 25 minuta zbog nestanka struje.

„Bilo je svega nekoliko prijavljenih manjih nepravilnosti. Očekivanja su da izbori proteknu u fer atmosferi“, kazao je Mitrović.

08:01-U Podgorici otvorena sva biračka mjesta na vrijeme

Predsjednica Opštinske izborne komisije u Podgorici Dragica Milačić kazala je za TVCG da su sva biračka mjesta kojih ima 208, otvorena na vrijeme.

„Nije bilo prijavljenih nepravilnosti u prvom satu“, kazala je Milačić.

07:00-Otvorena biračka mjesta

Biračka mjesta otvorena su jutros u 7 sati, a građani će moći da glasaju do 20 sati.

Kako je odlučeno žrijebom, na glasačkom listiću prva je lista „Jasno je! – Bošnjačka stranka – mr Ervin Ibrahimović“, druga „HGI – Na pravoj strani svijeta!“, a treća „Pravda za sve! – dr Vladimir Leposavić“.

Lista koalicije Socijalističke narodne partije i Demosa „Za tebe“ je na četvrtom mjestu, a na petom lista koalicije koju čine Prava Crna Gora, Demohrišćanski pokret, Slobodna Crna Gora, Demokratska srpska stranka i Pokret za Pljevlja, pod nazivom „Narodna koalicija – složno i tačka“.

Na šestom mjestu je lista Albanska alijansa, koalicije koju čine Forca, Demokratski savez, Demokratski savez Crne Gore i građanska grupa Pokret za Tuzi, slijedi lista „Preokret za sigurnu Crnu Goru – Srđan Perić“, a zatim lista „Pokret za promjene – Prvo Crna Gora – Nebojša Medojević – Reforme za spas zemlje“.

Lista „Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru!“ je na devetom mjestu, a na desetom lista koalicije koju čine Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Demokratska unija Albanaca i Liberalna partija – „Zajedno! Za budućnost koja ti pripada – Danijel Živković“

Lista „Evropa sad – Milojko Spajić“ je na 11. mjestu na glasačkom listuću, slijedi „SDP – Za našu kuću“, a zatim lista koalicije Građanskog pokreta URA i Demokrata „Aleksa i Dritan – Hrabro se broji!“.

Na 14. mjestu je lista koalicije Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Radničke partije „Za budućnost Crne Gore“, a na 15. lista Albanskog foruma, koji čine Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna unija Albanaca, pod nazivom „Albanski forum – Nik Gjeloshaj „BESA za Evropski Razvoj“.

Biračko pravo na parlamentarnim izborima ima 542.468 građana.

Parlamentarni izbori 11. juna biće dvanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a šesti nakon obnove nezavisnosti.

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

22.07.2026. 16:18

Autor

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

16.07.2026. 16:07

Autor

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

07.07.2026. 21:18

Autor

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije