Connect with us

POLITIKA

ZATVORENA BIRAČKA MJESTA

Crna Gora glasala: Do 20 časova izlaznost 56,4 odsto birača

Pravo glasa imalo 542.468 građana. Na izborima učestvovalo 15 lista

Nosioci većine lista na parlamentarnim izborima

U Crnoj Gori danas se održavaju šesti parlamentarni izbori od obnove nezavisnosti, na kojima pravo glasa ima 542.468 građana. Na izborima učestvuje 15 lista. Birališta su otvorena u 7, a zatvorena su u 20 sati.

CDT je saopštio da je do 20 časova glasalo 56,4 odsto birača.

CDT: Izlaznost 50,3%; Cemi: 50,8%

CDT je objavio da je do 19 sati glasalo 50,3% upisanih birača. Na sjeveru zemlje do 19 sati glasalo je 54,1% birača, u centralnoj regiji 52,2%, a na jugu 42,4% birača.

CDT: Izlaznost 50,3%; Cemi: 50,8%

CDT je objavio da je do 19 sati glasalo 50,3% upisanih birača. Na sjeveru zemlje do 19 sati glasalo je 54,1% birača, u centralnoj regiji 52,2%, a na jugu 42,4% birača.

Cemi je objavio da je izlaznost do 19 sati 50,8%.

Uporedna izlazanost na parlamentarnim izborima do 19 sati kaže da je na predsjedničkim izborima u prvom krugu 2023 izlaznost bila 60,5%, na paralamentarnim izborima 2020. je bila 74,9%, dok je na parlamentarni izbori 2016. iznosila 71,6%.

Iz koalicije Demokrata i URE saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 19 sati – 50,41 odsto.

Glasao premijer Dritan Abazović

CDT: Do 18 sati glasalo 45,5 odsto birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 18 sati glasalo je 45,5 odsto birača, odnosno oko 246,8 hiljada građana, objavio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Prema podacima te nevladine organizacije, na sjeveru Crne Gore do 18 sati glasalo je 50,2 odsto birača, u centralnom dijelu 47, a na jugu 37,4 odsto.

CEMI: Do 17 sati glasalo 42,2% birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 17 sati glasalo je 42,2 odsto birača, saopštio je Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).

Prema podacima te nevladine organizacije, u sjevernom dijelu Crne Gore do 17 sati glasalo je 44,5 odsto građana, centralnom 44, a u južnom 36,1 odsto.

Izlaznost na parlamentarnim izborima 2020. godine u istom periodu je bila 68,4 odsto, a 2016. godine 61,2 odsto.

U prvom krugu predsjedničkih izbora u maju do 17 sati je na birališta izašlo 52,4 odsto birača.

Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja Ognjen Mitrović rekao je je do 17 sati toj nevladinoj organizaciji dostavljena 61 prijava o nepravilnostima.

“Nakon što smo ranije saopštili da je na biračkom mjestu broj 21 u Tuzima član biračkog odbora napustio biračko mjesto namijenjenim za glasanje putem pisma, nakon reakcije policije odlučeno je da se to biračko mjesto zatvori”, podsjetio je Mitrović.

On je rekao da je, usljed jakog nevremena na području Rožaja, došlo do nestanka struje i prekida glasanja na pet biračkih mjesta.

PES: Do 16 časova izašlo 39,16 odsto birača

Na nivou Crne Gore izlaznost je, kako ističu iz Pokreta Evropa sad (PES) je 39,16 odsto.

Prema njihovoj obradi podataka, izlaznost po regijama je:

Na nivou centralnog regiona: 39, 96 odsto.

Na nivou sjevernog regiona: 41, 36 odsto.

Na nivou južnog regiona: 32, 47 odsto.

Demokrate i URA: Do 16 sati glasalo 39% birača

Iz koalicije Demokrata i GP Ura saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do četiri sata – 39,08 odsto.

Prema podacima OIK-a Nikšić do 15 sati glasalo je 41,3% birača.

CEMI: Izlaznost do 15 sati 35,8%

Cemi je saopštio da je do 15 sati glasalo 35,8 odsto upisanih birača.

Izlaznost po regijama do 15 sati na parlamentarnim izborima je sljedeća: na sjeveru 37,7%, u centralnoj regiji 37,3% i na jugu 30,8%.

CDT: Do 15 sati glasalo 35,1% birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 15 sati glasalo je 35,1 odsto birača, odnosno oko 190.750 građana, objavio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

CEMI: Do 17 sati glasalo 42,2% birača
U Crnoj Gori održavaju se šesti parlamentarni izbori od obnove nezavisnosti, na kojima pravo glasa ima 542.468 građana. Na izborima učestvuje 15 lista. Birališta su otvorena u 7, a biće zatvorena u 20 sati.

Koalicija „Zajedno!“: Do 13:30 sati glasalo 29,1% birača

Koalicija koju predvodi DPS saopštila je da je do 13 i 30 sati glasalo ukupno 157.600 ili 29,1% birača.

“U odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora je glasalo 8,1% manje, dok je u odnosu na drugi krug glasalo 11,8% manje birača. U odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine je glasalo 25% manje birača na nivou Crne Gore”, saopšteno je iz koalicije „Zajedno! Za budućnost koja ti pripada – Danijel Živković“.

Odobrili 1,52% zahtjeva za glasanje putem pisma

CDT je objavio da su birački odbori odobrili 1,52% zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 8.300 od ukupnog broja upisanih birača.

„To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma“, saopšteno je iz CDT-a.

Demokrate i URA: Do dva sata glasalo 32,1 odsto birača

Iz koalicije „Aleksa i Dritan, Hrabro se broji!“ saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do dva sata – 32,1 odsto.

CDT: Do 13 sati glasalo 27,4 odsto birača

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 13 sati glasalo je 27,4 odsto birača, odnosno oko 148,9 hiljada građana, objavio je Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Prema podacima te nevladine organizacije, na sjeveru Crne Gore do 13 sati glasalo je 29,6 odsto birača, u centralnom dijelu 28,6, a na jugu 22,9 odsto.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine u istom period glasalo je 39,9 odsto birača, a 2020. godine 51,5 odsto.

CEMI: Glasalo 28,1 odsto upisanih birača

Cemi je saopštio da je do 13 sati svoje biračko pravo iskoristilo 28,1 odsto upisanih birača.

Uporedna izlazanost na parlamentarnim izborima do 13 sati pokazuje da je na predsjedničkim izborima u prvom krugu 2023 glasalo 35,5%, na paralamentarni izbori 2020 – 54,1% i na parlamentarni izbori 2016 – 39,9%.

Kako navodi Cemi izlaznost po regijama do 13 sati na parlamentarnim izborima izborima je sljedeća: na sjeveru 29%, u
centralnom dijelu 29,4% i na jugu najmanja jug 24,6%.

Zajedno: Do 11:30 glasalo 18.5% birača

Po projekcijama koalicije Zajedno u 11:30 sati glasalo je ukupno 99.965 ili 18.5% birača.

„U odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora glasalo je 5.4% manje, dok je u odnosu na drugi krug glasalo 6.7% manje birača“, saopštili su iz te koalicije.

U odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine glasalo je 21% manje birača na nivou Crne Gore, piše u saopštenju.

Hrabro se broji: Glasalo 21,99 odsto birača

Iz Koalicije „Aleksa i Dritan, Hrabro se broji!“ saopšteno je da je prema njihovim podacima izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do dvanaest časova – 21,99 odsto.

Većina nosioca izbornih lista

CDT: Odziv do podne 22 odsto

Prema podacima CDT-a, do 12 sati glasalo je 22 odsto ili oko 119.500 birača.

„Na sjeveru zemlje do 12 sati glasalo je 23.2% birača, u centralnoj regiji 23.1%, a na jugu 18.6% birača“, saopštili su iz CDT-a.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u istom periodu, glasalo je 29.9 odsto, a 2020. godine 45,3 odsto birača.

U prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u martu, do 12 sati glasalo je 29 odsto, a u drugom krugu u aprilu 31,1 odsto građana sa pravom glasa.

Parlamentarni izbori (Foto: Anadolija)

CEMI: Očekujemo izlaznost oko 60 odsto

Izvršna direktorica CEMI-ja Ana Nenezić kazala je za TVCG da izborni dan protiče mirno.

„Jeste manja izlaznost, ali kada znamo da je kampanja bila dosta mlaka i da su ovo treći izbori to nije iznenađujuće“, kazala je ona.

Istakla je da očekuju izlaznost od 60 odsto.

Glasali nosioci lista

Nosioci lista iskoristili svoje biračko pravo na parlamentarnim izborima koji se održavaju danas.

Glasao Milatović

Predsjednik Jakov Milatović glasao je na biračkom mjestu Sportski i kulturini centar Univerziteta Crne Gore u Podgorici.

CEMI: Do 11 sati glasalo 16,3 odsto birača

Prema podacima CEMI-ja izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori do 11 sati na osnovu realizovanog uzorka od 93.5% iznosi 16.3 odsto.

CDT: Do 11 sati glasalo 16 odsto birača

Do 11 sati glasalo je 16 odsto birača, saopštio je Goran Delić iz CDT-a.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u istom periodu, glasalo je 20,4 odsto, a 2020. godine 34,9 odsto birača.

U prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u martu, do 11 sati glasalo je 20,6 odsto, a u drugom krugu u aprilu 21,6 odsto građana sa pravom glasa.

10:17 – „Hrabro se broji“: Izlaznost do 10 sati 10,45 odsto

Prema podacima koalicije Hrabro se broji, izlaznost na parlamenarnim izborima u Crnoj Gori do 10:00 sati je 10,45 odsto.

10:12 – DIK: Do 9 sati glasalo 5,42 odsto građana

Prema podacima Državne izborne komisije, do devet sati glasalo je 5,42 odsto birača. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da za sada ni jedan priigovor ni nepravilnost koji bi mogli da utiču na rezultate glasanja.

Foto: Anadolija

CEMI: Do 9 sati glasalo 5,8 odsto birača

Prema podacima CEMI-ja do 9 sati glasalo je 5,8 odsto birača.

09:10 – CDT: Izlaznost do 9 sati 5,4 odsto

Do 9 sati glasalo je 5,4 odsto ili 29.300 birača.

08:15 CEMI: Prva nepravilnost, fotografisanje listića

Centar za monitoring objavio je da je prijavljena prva nepravilnost na biralištima.

„Prijavljena upotreba mobilnog telefona telefona na biračkom mjestu, kao i fotografisanje glasačkih listića, što predstavlja povredu odredbi o tajnosti glasanja iz člana 69a i kršenje čl. 71a ZIOPa kojim je zabranjena upotreba elektronskih uređaja za komunikaciju u prostoriji za glasanje“, saopšteno je iz CEMI-ja.

08:14 – CDT: Do 8 sati glasalo odsto birača

Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, do 8 sati glasalo je 2,3 odsto ili oko 12.300 birača.

Na parlamentarnim izborima 2016. godine, u istom periodu, glasalo je 3,5 odsto, a 2020. godine 5,8 odsto birača.

U prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u martu, do 8 sati glasalo je 2,9 odsto, a u drugom krugu u aprilu 2,3 odsto građana sa pravom glasa.

Na sjeveru zemlje do 8 sati glasalo je 2.1% birača, u centralnoj regiji 2.5%, a na jugu 2.1% birača.

08:07- CEMI: Otvaranje na jednom biralištu kasnilo 25 minuta

Šef pravne službe u CEMI-ju Ognjen Mitrović kazao je da je na jednom biračkom mjestu otvaranje kasnilo 25 minuta zbog nestanka struje.

„Bilo je svega nekoliko prijavljenih manjih nepravilnosti. Očekivanja su da izbori proteknu u fer atmosferi“, kazao je Mitrović.

08:01-U Podgorici otvorena sva biračka mjesta na vrijeme

Predsjednica Opštinske izborne komisije u Podgorici Dragica Milačić kazala je za TVCG da su sva biračka mjesta kojih ima 208, otvorena na vrijeme.

„Nije bilo prijavljenih nepravilnosti u prvom satu“, kazala je Milačić.

07:00-Otvorena biračka mjesta

Biračka mjesta otvorena su jutros u 7 sati, a građani će moći da glasaju do 20 sati.

Kako je odlučeno žrijebom, na glasačkom listiću prva je lista „Jasno je! – Bošnjačka stranka – mr Ervin Ibrahimović“, druga „HGI – Na pravoj strani svijeta!“, a treća „Pravda za sve! – dr Vladimir Leposavić“.

Lista koalicije Socijalističke narodne partije i Demosa „Za tebe“ je na četvrtom mjestu, a na petom lista koalicije koju čine Prava Crna Gora, Demohrišćanski pokret, Slobodna Crna Gora, Demokratska srpska stranka i Pokret za Pljevlja, pod nazivom „Narodna koalicija – složno i tačka“.

Na šestom mjestu je lista Albanska alijansa, koalicije koju čine Forca, Demokratski savez, Demokratski savez Crne Gore i građanska grupa Pokret za Tuzi, slijedi lista „Preokret za sigurnu Crnu Goru – Srđan Perić“, a zatim lista „Pokret za promjene – Prvo Crna Gora – Nebojša Medojević – Reforme za spas zemlje“.

Lista „Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru!“ je na devetom mjestu, a na desetom lista koalicije koju čine Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Demokratska unija Albanaca i Liberalna partija – „Zajedno! Za budućnost koja ti pripada – Danijel Živković“

Lista „Evropa sad – Milojko Spajić“ je na 11. mjestu na glasačkom listuću, slijedi „SDP – Za našu kuću“, a zatim lista koalicije Građanskog pokreta URA i Demokrata „Aleksa i Dritan – Hrabro se broji!“.

Na 14. mjestu je lista koalicije Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Radničke partije „Za budućnost Crne Gore“, a na 15. lista Albanskog foruma, koji čine Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca i Nacionalna unija Albanaca, pod nazivom „Albanski forum – Nik Gjeloshaj „BESA za Evropski Razvoj“.

Biračko pravo na parlamentarnim izborima ima 542.468 građana.

Parlamentarni izbori 11. juna biće dvanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a šesti nakon obnove nezavisnosti.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije