DRUŠTVO
MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI
Dvije godine od smrti mitropolita Amfilohija: Za života obnovio i sagradio više od 650 crkava i manastira (FOTO/VIDEO)
Za poslednjih 30 godina, koliko je bio mitropolit, u Crnoj Gori obnovljeno ili sagrađeno više pravoslavnih hramova nego u vrijeme Nemanjića. Govorio je pet svjetskih jezika, a u naučnom radu koristio još tri. Bio je najobrazovaniji u Crnoj Gori. Sahrani mitropolita Amfilohija ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici prisustvovale su hiljade građana
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/Screenshot_20221030-101112_Instagram.jpg)
Danas je dvije godine od smrti mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija.
U petak 30. oktobra, 2020. godine, u Podgorici je preminuo mitropolit Crnogorsko-primorski, arhiepiskop cetinjski, egzarh Pećkog trona, Amfilohije Radović.
Mitropolit Amfilohije je preminuo u 8:20 časova, u Kliničkom centru Crne Gore, u 83. godini.
Mitropolitu je 6. oktobra dijagnostifikovan koronavirus, kada je i primljen u KCCG. Njegovo zdravstveno stanje se u međuvremenu popravilo, a 20. oktobra rezultati rađenih testova su pokazali da je negativan na koronavirus. Međutim, situacija se naglo pogoršala 29. oktobra, kada je primijećeno otežano disanje.
https://www.facebook.com/beraneonline/videos/1263685853995473/
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sahranjen je 1. novembra u kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Liturgiju i opelo služio je pokojni patrijarh srpski Irinej. Mitropolit je po svojoj želji sahranjen u kripti Sabornog Hrama u Podgorici u grobu koji je pripremljen za njegovog života.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/5264755_viber-image-20201101-093419_ls-s.jpg)
U Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na dan sahrane, Foto: Savo Prelević
Na sahrani su govorili, pored patrijarha Irineja, i današnji mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, akademik i pisac Matija Bećković, tadašnji predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/FB_IMG_1635556682772.jpg)
Ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na dan sahrane mitropolita Amfilohija
Mitropolit Crnogorsko-primorski, arhiepiskop cetinjski, egzarh Pećkog trona, Amfilohije Radović će definitivno ostati upamćen u istoriji ne samo Srpske pravoslavne crkve (SPC) već i cijelog pravoslavlja, kao neko ko je zaista uradio mnogo za obnovu crkvene duhovnosti posle pola vijeka komunističke duhovne pustoši, ali i kao čovjek koji je vodio ozbiljnu misionarsku djelatnost širom svijeta.
U vrijeme kada je on bio mlad u Crnoj Gori je slavu slavilo manje od 10% stanovništva. Svojom hrabrošću, nakon što je izabran u decembru 1990. godine za Mitropolita Crnogorsko-primorsko sa sjedištem na Cetinju, uspio je da vrati snagu crkvi u Crnoj Gori kakvu je imala u doba Petrovića. Sagradio je i obnovio više od 650 crkava i manastira.
„Kada je on došao 1991. godine da službuje u Podgorici bilo je 19 sveštenika u Crnoj Gori, a danas ih ima preko 200. Da ne govorim o obnovi manastira koji su svi skupa brojali isto toliko monaštava koliko je bilo sveštenika a sada ima preko 50 aktivnih manastira, muških i ženskih sa brojnim bratstvom, odnosno sestrinstvom. Evo, da kažem i ja kao rektor Bogoslovije, da je nakon 50 godina obnovljen rad cetinjske Bogoslovije koja danas broji 890 đaka i 15 profesora. 17 generacija je već završilo cetinjsku Bogosloviju. Radio Svetigora, izdavačko preduzeće Svetigora, časopis i tako dalje. Dakle, jedan veliki i upliv crkve u crnogorsko društvo, mislim da je nikada veći“, kazao je jednom prilikom, otac Gojko Perović.
Rođen na Božić, govorio pet svjetskih jezika a služio se sa tri
„Priznajem da nisam sposoban da upotrebim blagu riječ, nekad iz mene izbije Dinarac i čovjek, ali znam koja je mjera ljudskog ponašanja“, rekao je jednom prilikom mitropolit Amfilohije.
Rođen je na Božić 1938. kao Risto Radović u Barama Radovića u blizini Manastira Morače.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/FB_IMG_1635545695888.jpg)
Mitropolit Amfilohije u mladosti
Potomak je vojvode Mine Radovića koji je prisajedinio Moraču Crnoj Gori 1820. godine. Amfilohije je često govorio – vaspitavan sam uz gusle i pripovijedanja o čojstvu i junaštvu.
Važio je za jednog od najobrazovanijih vladika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a napisao je i preveo više od 20 knjiga. Govorio je grčki, ruski, italijanski, nemački i francuski, a u naučnom radu koristio se starogrčkim, latinskim i crkvenoslovenskim.
Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine, uporedo je studirao i na Filozofskom. Postdiplomske studije nastavlja u Bernu i Rimu, gdje je magistrirao, a u Atini je doktorirao. Profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu postao je sedamdesetih godina, a u dva navrata bio je i dekan.
Episkop Banatski postaje 1985., i u Banatu će biti do 1990. kada se vraća u Crnu Goru. Kada je došao na Cetinje pričao je – tada je malo ko ovdje znao ko je Sveti Petar Cetinjski, ali svi su u kućama imali slike Josipa Broza. Često je govorio da ljudi na ovim prostorima boluju od najopakije bolesti koja se zove brozomora.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/FB_IMG_1635545706336.jpg)
Mitropolit Amfilohije tokom sahranjivanja mrtvih na Kosovu i Metohiji
Sahranjivao ubijene na Kosovu i Metohiji 1999. i branio Džamiju u Beogradu
Mitropolit Amfilohije 1999. godine na Кosovu i Metohiji sakupljao je oskrnavljene kosti ubijenih ljudi i sahranjivao ih. On je sakupljao kosti i svakom umrlom služio opelo u vrijeme kada niko nije smio kročiti na ratom zahvaćenu kolijevku srpskog roda.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/5264507_elqh3ydw0aappah_ls.jpg)
Mitropolit Amfilohije brani Barjakli džamiju u Beogradu 2004. godine, Foto: Twitter
17. marta 2004. godine branio je Bajrakli džamiju od beogradske omladine koja je revoltirana paljenjem crkava na Кosovu kamenovala ovaj vjerski objekat. Pozivao je i tada, a i poslednjih dana na mir i ljubav, uvijek služeći Bogu i svome narodu.
Ako je briga o dostojanstvu naroda politika, onda se jesam bavio politikom“
Njegovi sledbenici govorili su da je za poslednjih 30 godina, koliko je mitropolit, u Crnoj Gori obnovljeno ili sagrađeno više pravoslavnih hramova nego u vrijeme Nemanjića.
Protivnici su ga kritikovali da se previše bavio politikom. A on je u jednom intervjuu za RTS odgovorio – ako je briga o biću naroda i o njegovom dostojanstvu politika, onda se jesam bavio politikom.
Bio je zamjenik patrijarha Pavla od 2007. do njegove smrti 2009. i nakon toga do izbora patrijarha Irineja 2010. godine. Tih godina pitali su ga da li sebe vidi kao kao novog patrijarha, a on je odgovorio: „neće me se Crnogorci tako lako ratosiljati“.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/FB_IMG_1635545701328.jpg)
Mitropolit Amfilohije i patrijarh Pavle
Govorio je da je samo Albanija Envera Hodže bila više ateistička zemlja od socijalističke Crne Gore, ali je i sam bio iznenađen 30 godina kasnije brojem ljudi na litijama koji su protestovali zbog usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Govorio na sahranama Bulatovića, Đinđića, Kiša… Bio svjedok istorije
Bio je svjedok važnih istorijskih događaja. Bio je na Cetinju 1989. prilikom povratka posmrtnih ostataka kralja Nikole. Govorio je na sahranama Danila Kiša, Zorana Đinđića, Momira Bulatovića.
Blagoje Jovović njemu se ispovijedio u manastiru Ostrog 1999. i prvi put rekao da je on izvršio atentat na Antu Pavelića.
Govorio je da neće umrijeti, a da na vrh Lovćena ne vratim Njegoševu kapelu, koja je srušena 1974. godine, i na čijem mjestu je napravljen mauzolej, rad Ivana Meštrovića.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/5064160_20200321100348_91cd277ec211e83f5f41a2001d98054b4b53382c41d991b7a32c42f2f0a6c19c_ls-s.jpg)
Mitropolit Joanikije i blaženopočivši mitropolit Amfilohije, Foto: Savo Prelević
Kada je lider DPS-a i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio da će raditi na obnovi autokefalne crnogorske crkve, mitropolit Amfilohije je poručio da je to prvi put u istoriji da ateista hoće da pravi crkvu.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/FB_IMG_1635545698575.jpg)
Mitropolit Amfilohije predvodi jednu od litija u Podgorici
Jedan je od najzaslužnijih što je nakon tri decenije Đukanovićev DPS postao opozicija u Crnoj Gori.
Pišu: Berane online / agencije
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/FB_IMG_1635545711828.jpg)
Dolazak mitropolita Amfilohija na Kosovo
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2022/10/FB_IMG_1635545717117.jpg)
Dolazak mitropolita Amfilohija na Kosovo
DRUŠTVO
Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi
Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240726_105121_Gallery.jpg)
Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240726_110136_Instagram.jpg)
Foto: Screenshot
Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.
Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.
Piše: Berane online
DRUŠTVO
Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata
U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240724_133533_Chrome.jpg)
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.
U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.
Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.
Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.
Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.
DRUŠTVO
Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke
![](https://beraneonline.me/wp-content/uploads/2024/07/Screenshot_20240723_113339_Instagram.jpg)
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.
Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.
Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.
Piše: Berane online
- HRONIKA3 дана ranije
Herceg Novi: U nesreći poginuo 22-godišnji mladić
- POLITIKA4 дана ranije
Pogledajte ko su novi ministri, a ko više neće biti u Vladi Milojka Spajića
- POLITIKA4 дана ranije
Dosadašnji ministar Vladimir Martinović napustio Demokrate
- POLITIKA3 дана ranije
Izglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…
- POLITIKA4 дана ranije
Abazović: Ne može se doć‘ do plaže, sve su straže, sve su straže Ibrahimović Draže
- HRONIKA16 сати ranije
Državljanka Srbije podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće u Herceg Novom