Connect with us

DRUŠTVO

AMBASADORKA VELIKE BRITANIJE U CRNOJ GORI KAREN MEDOKS ZA “BERANE ONLINE”

INTERVJU Karen Medoks: Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore zajednički će raditi na suzbijanju teškog i organizovanog kriminala

„Zajedničkim radom na suzbijanju šverca cigareta Velika Britanija i Crna Gora već su spriječile milione funti gubitka našim privredama“, poručuje ambasadorka Medoks u intervjuu za portal „Berane online“

Ambasadorka Medoks obišla spomen kompleks na Jasikovcu u Beranama, Foto: Ambasada Velike Britanije

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks kazala je u intervjuu za portal „Berane online“ da postoje stvari kojima se Vlada premijera Zdravka Krivokapića može ponositi.

Vlada je premašila očekivanja u uvođenju svog programa masovne vakcinacije koji je do sada obuhvatio preko 40% odraslih, na primjer. Takođe, pronalaženje izvora finansiranja (uključujući i kvalitetne investitore na Londonskoj berzi) kako bi se spriječilo da se Crna Gora suoči sa bankrotom„, rekla je ambasadorka.

Istakla je da, kao što svi znamo, trenutne tenzije između različitih stranaka vladajuće koalicije znače da Vlada ima poteškoće pri usvajanju novih politika i zakona u skupštini, što nažalost ograničava njen kapacitet za obavljanje zadataka.

Navela je da će Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore zajednički raditi na suzbijanju teškog i organizovanog kriminala.

„Zajedničkim radom na suzbijanju šverca cigareta Velika Britanija i Crna Gora već su spriječile milione funti gubitka našim privredama“, kazala je Medoks.

Govoreći o lošoj ekonomskoj situaciji na sjeveru istakla je da je važno da područja poput Berana osiguraju da su njihovi izazovi i potrebe uvijek Vladi pred očima.

„Trenutno pripremamo novi projekat kroz koji ćemo mladim ljudima u vašem gradu pružiti mogućnosti za razvoj inicijativa i implementaciju ideja koje bi koristile njihovim zajednicama“, saopštila je Medoks.

Ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks

Berane online: Uskoro će biti godinu dana otkako ste imenovani za ambasadorku Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori. Koliko ste za ovo vrijeme mogli da upoznate Crnu Goru, kakvi su Vam utisci?

Ambasadorka Medoks: Moja putovanja su, naravno, malo ograničena pandemijom, ali inače je ovo bila jedinstvena godina za upoznavanje Crne Gore, njene politike i ljudi. Nacionalni izbori održani su samo nedelju dana nakon što sam stigla, a političke promjene od tada su testirale crnogorske institucije i zaista otkrile izazove sa kojima se Crna Gora suočava na svom putu ka efikasnijoj demokratiji. Ovo je vrijeme tranzicije, a tenzije u društvu su postale vidljivije. Međutim, vjerujem da ovo politički dinamično vrijeme nudi mogućnost Crnoj Gori da povede debatu o tome kakva država želi biti, a crnogorskom narodu priliku da se njihovi različiti glasovi čuju. Uopšteno govoreći, naravno, moji lični utisci o ovoj prelijepoj zemlji i njenom velikodušnom i prijateljski nastrojenom narodu daleko su nadmašili moja očekivanja. Za mene je privilegija biti ovdje.

Posjeta Beranama, novi projekti...

Berane online: Koji je povod Vaše posjete Beranama i ostalim opštinama na sjeveru Crne Gore?

Ambasadorka Medoks: Vjerujem da zemlju i njene ljude možete razumjeti samo ako izađete iz glavnog grada. London se svakako veoma razlikuje od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva a sigurna sam da biste isto rekli za Podgoricu. Moj posao zahtijeva da razumijem društvenu i političku situaciju ovdje, a ovu zemlju nikako ne mogu razumjeti ako doživim samo njen mali dio. Namjeravam da putujem u svaku opštinu i da se sastanem sa predstavnicima svih većih vjerskih grupa, svih aktivnih političkih partija i ključnih nevladinih organizacija. Lokalne vlasti i narod Berana važan su dio slike onoga što se dešava u Crnoj Gori. Dok sam ovdje na sjeveru, imaću sastanke s opštinskim vlastima, nevladinim organizacijama, vjerskim grupama i posjetiti mjesta od kulturnog značaja, a to će pomoći da se definiše naša buduća saradnja u ovom regionu.

Berane online: Da li su u planu neki novi projekti?

Ambasadorka Medoks: Projekti naše ambasade imaju za cilj poboljšanje demokratskog funkcionisanja institucija u Crnoj Gori, njenog medijskog okruženja i vladavine prava, a gdje god je to moguće želimo uključiti lokalne vlasti i zajednice u različitim regijama, uključujući i sjever. Sigurno ste vidjeli naš program ,,Škole za 21. vijek” koji ima za cilj poboljšanje inovativnih nastavnih metoda i vještina programiranja u školama širom zemlje, uključujući i Berane.

Trenutno pripremamo novi projekat vezan za koheziju zajednice u Beranama, kroz koji ćemo mladim ljudima u vašem gradu pružiti mogućnosti za razvoj inicijativa i implementaciju ideja koje bi koristile njihovim zajednicama.

„Sarađujemo sa vladama koje dijele naše evroatlantske vrijednosti“

Berane online: S obzirom da Ekspertska Vlada premijera Zdravka Krivokapića ima podršku Velike Britanije, kako komentarišete optužbe dijela stranaka iz redova parlamentarne većine koje tvrde da Vlada ne radi dobro svoj posao?

Ambasadorka Medoks: Ujedinjeno Kraljevstvo je dugogodišnji prijatelj Crne Gore, a kao saveznici u NATO-u važno je da podržavamo Vladu u ispunjavanju obaveza prema euroatlantskim vrijednostima. Naša podrška zasnovana je na zajedničkim vrijednostima, bez obzira na to koja je stranka na vlasti. Mislim da je učinak većine vlada širom svijeta mješovit pa se ni ova Vlada ne razlikuje od toga.

Rekla bih da postoje neke stvari kojima se ova Vlada može ponositi. Pokretanje masovnog programa vakcinacije koji je do sada obuhvatio preko 40% odraslih, na primjer. Takođe, pronalaženje izvora finansiranja (uključujući i kvalitetne investitore na Londonskoj berzi) kako bi se spriječilo da se ova zemlja suoči sa bankrotom. Međutim, kao što svi znamo, trenutne tenzije između različitih stranaka vladajuće koalicije znače da Vlada ima poteškoće pri usvajanju novih politika i zakona u skupštini, što nažalost ograničava njen kapacitet za obavljanje zadataka.

Krivokapić i premijer Velike Britanije Boris Džonson, Foto: Vlada Crne Gore

Berane online: Mediji su nazvali istorijskim trenutkom susret premijera Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore u Londonu, s obzirom da se delegacije do sada nijesu ciljano sastajale na najvišem nivou. Da li je to znak da saradnja naše dvije zemlje kreće novim tokom?

Ambasadorka Medoks: Sastanak naših premijera bio je znak da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje obostranu korist u bližoj saradnji sa Crnom Gorom, ali to nije novi pravac. Prisustvo naše ambasade se proširilo posljednjih godina (i prije i poslije izbora) jer smo povećali obim našeg rada u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala i oblasti promovisanja stabilnosti. Nedavnim sastankom smo željeli da pokažemo naš osnovni princip: da ćemo, bez obzira na to ko je na vlasti, raditi sa vladama koje dijele naše euroatlantske vrijednosti.

O švercu cigareta

Berane online: Velika Britanija je eliminisanjem šverca cigareta prihodovala u budžet 237 miliona funti. Da li ćete pomoći Crnoj Gori da riješi ovaj dugogodišnji problem?

Ambasadorka Medoks: Neću ulaziti u detalje o iznosu novca koji je u pitanju, ali istina je da su i Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora žrtve krijumčarenja i prodaje nedozvoljenih cigareta. Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore imaju zajednički sporazum da partnerski rade na suzbijanju teškog i organizovanog kriminala, posebno trgovine nezakonitim duvanskim proizvodima i sa tim povezanog pranja novca. Zajedničkim radom su obije zemlje već spriječile milione funti gubitka našim privredama.

O sastanku sa mitropolitom Joanikijem

Ambasadorka Medoks i mitropolit Crnogorsko-primorski Joanikije, Foto: Mitropolija

Berane online: Sastali ste se na Cetinju sa novoizabranim mitropolitom Crnogorsko-primorskim Joanikijem. Kako ocenjujete taj sastanak?

Ambasadorka Medoks: Imala sam samo jednu priliku da sretnem mitropolita Joanikija, kako bih mu čestitala na imenovanju. Razgovarala sam s njim o ulozi crkve u društvu i politici u Crnoj Gori, u poređenju sa Ujedinjenim Kraljevstvom – gdje smo uspjeli držati religiju i politiku u velikoj mjeri odvojenim. Bio je to prijateljski razgovor i on je podijelio moje mišljenje da bi to bio poželjan ishod u Crnoj Gori, istovremeno prepoznajući tenzije i različite interese koje su ovdje prisutne, te potrebu da se sve zainteresovane strane uključe u dijalog i nađu zajednički jezik.

Berane online: Proteklih nekoliko godina su bile uzbudljive za Britaniju, prije pet godina građani su izglasali izlazak iz Evropske unije. Kakav je odnos Crne Gore i Velike Britanije nakon toga?

Ambasadorka Medoks: Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU je istoj pružio priliku da resetuje svoju spoljnu politiku. Premijer je nedavno upravo to uradio kada je pokrenuo „Integrisani pregled“ – viziju uloge Ujedinjenog Kraljevstva u svijetu. Pomenut je i ovaj region, Zapadni Balkan, prepoznajući potrebu da se ovdje održi stabilnost – vjerujemo da je tom cilju najbolje poslužila podrška euroatlantskim integracijama. Iz istog razloga tako blisko sarađujemo sa Crnom Gorom, kako bismo podržali društvenu, ekonomsku i političku stabilnost na bilateralnom nivou. Bilateralno radimo zajedno u važnim oblastima, uključujući jačanje pravosuđa, parlamentarnu i izbornu reformu, ravnopravnost polova i poboljšanje poslovnog okruženja. Već imamo bilateralne sporazume o borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, sajber bezbednosti, odbrambenoj saradnji, a nadamo se da ćemo u budućnosti dodati novi trgovinski sporazum.

„Vlada Crne Gore nije odstupila od svojih opredjeljenja“

Ambasadorka Medoks i premijer Krivokapić, Foto: Vlada Crne Gore

Berane online: Opozicija optužuje novu vlast da skreće sa spoljnopolitičkog kursa i pokušava da podvede Crnu Goru pod uticaj Beograda i Moskve. Da li prepoznajete takvu namjeru Vlade?

Ambasadorka Medoks: Prvo bih željela reći da je važno da opozicija nastavi da postavlja izazove novoj Vladi kako bi se uvjerila da se ista pridržava svoje posvećenosti usklađivanju spoljne politike sa EU i vrijednostima NATO-a. To je uloga opozicije, a još je bolje kada se ovi izazovi postavljaju u skupštini, u kontekstu zdrave demokratske rasprave, pred očima javnosti.

Što se tiče namjera Vlade, na polju spoljnje poltike njeni predstavnici su dosad uvijek glasali konzistentno, pa bi bilo objektivno reći da dosad nijesu odstupili od svojih opredjeljenja. Ali važno je prepoznati da Vlada nije samo jedan entitet – nju čini više različitih stranaka sa različitim interesima, a pretpostavljam i različitim namjerama. Kao spoljni posmatrač, mogu da ocjenjujem Vladu samo po njenim djelima.

Berane online: Da li je Crna Gora na dobrom putu da riješi pitanje korupcije i sprovede reforme u oblasti vladavine prava?

Ambasadorka Medoks: Borba protiv korupcije i jačanje pravosudnih i policijskih kapaciteta su oblasti u kojima Ujedinjeno Kraljevstvo ima ekspertski kapacitet i mi radimo na brojnim programima u ovim područjima. Vidjeli smo istinsku volju i entuzijazam za napredak u ovim oblastima. To će na kraju zahtijevati izmjene zakona i donošenje odluka u skupštini, a kao što smo vidjeli, to bi moglo predstavljati prepreku za napredak na ovom putu. Ovo je razlog zbog kojeg pozivamo sve partije da se uključe u dijalog kako bi se napredak napravio putem saradnje u skupštini, za dobrobit države i njenog naroda.

Berane online: Kako vidite vladin rad na upravljanju pandemijom COVID-19?

Ambasadorka Medoks: Ovo je bila nova situacija za vlade širom svijeta i mislim da nijedna vlada ne bi čak ni svoj sopstveni odgovor na pandemiju ocijenila kao savršen, pa dajte da se usredsredimo na pozitivne primjere.

Kao što sam već spomenula, Vlada je premašila očekivanja u uvođenju svog programa masovne vakcinacije. Zdravstveni sistem je bio veoma blizu popunjavanju svojih kapaciteta tokom poslednjeg vrhunca pandemije, ali nije doživeo kolaps i iz SZO su mi rekli da je to rezultat dobro vođenih bolničkih protokola. Takođe, koliko razumijem, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje će uskoro započeti genomsko sekvenciranje, koje će pomoći u kontroli širenja različitih sojeva virusa. Ono što se nadam da ću vidjeti u susret jeseni je pristup koji pokazuje da se država kreće ka stanju u kojem društvo može bezbjedno da funkcioniše. Na primjer, važno je da se škole mogu otvoriti, a to bi trebalo biti mnogo bezbjednije sa vakcinisanim nastavnicima.

„Izazovi i potrebe Berana moraju uvijek biti pred očima Vlade“ 

Berane online: Teška ekonomska situacija, izražena nezaposlenost, odsustvo velikih investicija, samo su neki od razloga koji utiču da građani Berana i sa sjevera svakodnevno napuštaju svoja ognjišta i svoje novo utočište traže u Podgorici, primorskim opštinama, a veliki je broj onih koji idu van granica Crne Gore. Da li i koliko Velika Britanija može pomoći našoj zemlji da riješi probleme na tom polju? 

Ambasadorka Medoks: Ovo je bio problem sa kojim se suočavaju ruralne zajednice širom svijeta, uključujući djelove Ujedinjenog Kraljevstva iz kojih ja dolazim. Mladi neće ostati u seoskim zajednicama u kojima za njih nema mogućnosti i poslova.

Slične probleme smo rješavali u Ujedinjenom Kraljevstvu stvaranjem prilika u tim ruralnim područjima – osnivanjem visokoškolskih ustanova u tim oblastima i privlačenjem investicija (iz privatnog sektora i putem grantova) koje lokalnom stanovništvu pružaju poslove. Ali u pravu ste da sve ovo zahtijeva velika ulaganja. U prošlosti su neke od ovih regija Ujedinjenog Kraljevstva imale koristi od razvojnih grantova EU. Možda je ovo mogućnost i za Crnu Goru u procesu približavanja pridruživanju EU.

Takođe je važno da područja poput Berana osiguraju da su njihovi izazovi i potrebe uvijek Vladi pred očima, a možda je i postavljanje ovih pitanja na političkom nivou oblast u kojoj međunarodna zajednica može da pomogne.

„Radimo sa novinarima i Vladom CG na profesionalizaciji medija“ 

Berane online: Slobodni mediji govore u ime svih građana i ukazuju na sve društvene anomalije i nedostatke. Šta se može učiniti da se unaprijedi njihov rad u Crnoj Gori?

Ambasadorka Medoks: Slažem se da mediji imaju važnu ulogu u postavljanju izazova vlasti i drugim akterima u društvu, i vidim da se to u Crnoj Gori često dešava. Dakle, u medijima postoji element slobode – definitivno se ne bojite kritikovati Vladu. Ali takođe vidim nedostatak odgovornosti za ono što je objavljeno, a kada se napiše nešto što je netačno, uvredljivo ili štetno, građani bi trebali imati mogućnost da se žale regulatornom tijelu za medije. Ne vjerujem da u Crnoj Gori postoje dovoljno jake regulatorne institucije za medije koje bi spriječile da se mediji koriste kao kanal za zloupotrebu, ali i za sprečavanje širenja dezinformacija. Britanska ambasada radi sa novinarima i sa Vladom na regulaciji i profesionalizaciji medija.

Berane online: Pandemija koronavirusa nas je naučila da ne možemo baš uvijek dugoročno da planiramo, ali polako se stvari mijenjaju, pa se čini da se vraćamo nekim starim navikama, a jedna od njih je i planiranje budućnosti. Šta je ono što je u planu Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori za naredni period, koji su izazovi pred vama?

Ambasadorka Medoks: Razgovarali smo o nekoliko izazova specifičnih za Crnu Goru, ali postoje mnogo veća pitanja na koja se želimo fokusirati. Jedan od glavnih prioriteta britanske Vlade u narednom periodu biće obezbeđivanje podrške globalnim akcijama u borbi protiv klimatskih promjena, kao domaćinu konferencije COP26 o klimatskim promjenama u Glazgovu u novembru. Ovo je najveći izazov pred svima nama. U našoj ambasadi to znači da ćemo na višim nivoima vlasti razgovarati o obavezama koje će se preuzeti na konferenciji, kojoj će prisustvovati skoro 200 globalnih lidera.

Ali takođe želimo da angažujemo i podržimo vlast na lokalnom nivou, gde će se veliki dio aktivnosti u stvari preduzimati – u cilju zaštite šuma, smanjenja emisija i proizvodnje čiste energije. Pandemija nas je naučila da moramo zajedno da se nosimo sa globalnim izazovima.

Piše: Berane online 

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

(FOTO) Debatni klub beranske Gimnazije prvak države

Prvo mjesto i titulu prvaka Crne Gore u debati osvojio je tim beranske Gimnazije u sastavu Hana Ljuca, Anel Memić i Sofija Laban

Foto: Gimnazija "Panto Mališić" Berane

Na Državnom prvenstvu u debati, održanom od 26. do 28. aprila, u Medresi “Mehmed Fatih” u Tuzima, Gimnazija “Panto Mališić” predstavila se sa tri tima, u pratnji mentora Marka Radojevića.

U konačnom plasmanu, sa svih 6 pobjeda tokom prvenstva, prvo mjesto i titulu prvaka Crne Gore u debati osvojio je tim beranske Gimnazije u sastavu Hana Ljuca, Anel Memić i Sofija Laban.

Foto: Gimnazija „Panto Mališić“ Berane

Pored njih, na takmičenju su učestvovali Iva Joksimović, Olja Obradović, Saška Ivanović, Isidora Čukić, Milica Đurković i Marjana Aleksić. U pojedinačnoj konkurenciji u deset najboljih govornika ušlo je pet debatera iz Gimnazije “Panto Mališić”, Sofija Laban je osvojila drugo, a Hana Ljuca treće mjesto.

Foto: Gimnazija „Panto Mališić“ Berane

Nakon osvojenog drugog mjesta u kvizu Mislionica i prvog na Državnom takmičenju u besjedništvu, ovo je treća nagrada na državnom nivou i značajan uspjeh koji je Debatni klub postigao u toku ove školske godine.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

U Jelovici kod Berana zaplijenjeni trupci: „Započeli smo borbu protiv šumokradica“

„Zaplijenjeni trupci biće van dometa šumokradica, što ranije nikada nije bio slučaj“

Foto: Screenshot

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je saopštila da je danas u Jelovici, u Beranama, zaplijenjena posječena građa. Poručuju da su tako uspješno započeli „borbu protiv bezakonja i anarhije, koje je vladalo u tom području“.

„Čuvar šuma koji je zadužen za rejon gazdinska jedinica ‘Jelovica’ je, tokom vanredne provjere i obilaska terena, pronašao 20 čamovih trupaca bez šumskog žiga i plastičinih pločica za numerisanje i identifikaciju, te samim tim i bez uvjerenja o porijeklu drvnih sortimenata, o čemu je obavijestio nadređenog. Utvrđeno je da trupci, u količini od 16,32 m³ neto drvne mase potiču iz državne šume. Odmah je obaviješten VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Miloš Rajković, koji je dalje koordinisao akcijom“, navodi se u saopštenju.

Rajković je, kako su rekli, naložio da se prvi put obezbijedi specijalno vozilo i da se bespravno posječeni trupci zaplijene i trajno oduzmu, na način što će hitno biti uklonjeni iz šume, prevezeni i lagerovani na sigurno i da se slučaj proslijedi Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama na dalje postupanje.

„Uspješnom koordinacijom VD direktora Rajkovića, zaplijenjeni trupci biće van dometa šumokradica, što ranije nikada nije bio slučaj, već bi ostali na licu mjesta i onda bi često bili ponovo otuđeni kada nema kontrole“, saopštila je Uprava.

Video:

https://www.facebook.com/share/r/3JgpXspmboorocFG/?mibextid=qi2Omg

Tim povodom, Rajković je rekao da započete intenzivne kontrole, kao i smjena rukovodilaca u Mojkovcu i Beranama već daju prve uspješne rezultate.

„Posebno će se uvesti iznenadne kontrole pilana. Ko god od vlasnika bude kupio drvne sortimente bez dokumentacije, biće ozbiljno sankcionisan uz trajno zabranjivanje rada! Staćemo na put svima koji misle da su jači od države i znam da će pohara crnogorskih šuma biti prošlost. Današnjom zaplijenom bespravne građe u Beranama pokazali smo da mi to možemo i hoćemo, a u narednim danima nastavljamo još jačim intezitetom. Poručujem im da nema i neće biti nedodirljivih, a Uprava će nabaviti specijalno vozilo u svom vlasništvu i nastaviti ovakve akcije”, zaključio je Rajković.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ustavni sud odbio predloge za utvrđivanje ustavnosti Temeljnog ugovora i izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Odluka sa današnje sjednice suda

Patrijarh Porfirije i Dritan Abazović

Ustavni sud Crne Gore odbio je na današnjoj sjednici predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC), kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, preambule i pojedinih članova tog dokumenta, zaključenog 3. avgusta 2022. godine. Nisu prihvaćene ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7, 12 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ustavni sud je većinom glasova, uz različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Nisu prihavećene inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odedaba čl.5, 7 i 19 istog Zakona, i odbačen je zahtjev za obustavu izvršenja odredaba čl .5, 7 i 19, kao i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7 istog Zakona.

Jednoglasno nije prihvaćena inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud je većinom glasova, uz zajedničko različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, donio odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Temeljnog ugovora, te odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti, stava 3 Preambule, kao i člana 2 st. 1 i 4, člana 6 st. 3, člana 7 st 4 i 6 člana 8, člana 10 st. 2, člana 12 st.1. i Temeljnog ugovora iz stava I izreke ove Odluke. Nisu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora iz stava I izreke, kao ni inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti st.1, 2, 4, 5 i 6 Preambule, kao i člana 2 st.1 i 2, člana 3, člana 5, člana 6 st.2, člana 7 st. 3 i 4, člana 11, člana 12 Temeljnog ugovora iz stava I izreke Odluke.

Potpisivanje Temeljnog ugovora je bio zvanični razlog izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.

Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na potencijalni prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo, ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine. Takođe je izbrisan član Zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden termin o evidenciji vjerske zajednice.

Te odredbe su dovele do velikih protestnih litija u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) krajem 2019. i tokom 2020. godine i doprinijele smjeni vlasti u avgustu 2020.

Šta piše u saopštenju suda

Ustavni sud je, kako je saopšteno, nakon razmatranja postupka donošenja osporenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, utvrdio da su ispunjeni uslovi da se odbije predlog za utvrđivanje neustavnosti tog akta.

“Da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakon i da su se stekli uslovi za odbacivanje zahtjeva za obustavu izvršenja osporenih odredaba, odnosno radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7. Zakona”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ustavni sud utvrdio da je za ocjenu formalne ustavnosti Zakona, odnosno postupka njegovog donošenja neposredno mjerodavna odredba člana 91. stav 1. Ustava, iz koje proizilazi da Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika.

“Sud je, na osnovu Zapisnika sa sjednice prvog vanrednog zasijedanja od 20. januara 2021. godine i Izvještaja o prisustvu i glasanju na toj sjednici, utvrdio da je donijet većinom glasova prisutnih poslanika koji čine više od polovine svih poslanika, odnosno na način utvrđen odredbama člana 91. stav 1. i Amandmana IV stav 1. na Ustav”, dodaje se u saopštenju.

Ustavni sud je ocijenio da zakonodavac osporenim odredbama članova 5, 7. i 19. Zakona nije prekoračio svoja ovlašćenja, niti je povrijedio ustavne principe o vladavini prava.

Sud je ocijenio i da osporene odredbe Zakona ne sadrže diskriminatorska ograničenja po bilo kojem diskriminatorskom osnovu, u odnosu na Ustav Crne Gore, niti u smislu u kojem Evropski sud za ljudska prava tumači diskriminaciju.

“Jer se njima ne pravi bilo kakvo razlikovanje između vjerskih zajednica, po osnovu bilo kojeg ličnog svojstva”, navodi se u saopštenju suda.

Ustavni sud je ocijenio da se osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona ne mogu dovesti u pitanje ni u odnosu na ustavni i konvencijski princip o slobodi vjeroispovijesti, iz odredaba članova Ustava, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije.

Sud je, saglasno navedenim stavovima Evropskog suda, konstatovao da je pravo na slobodu vjeroispovijesti od suštinskog značaja za pluralizam u demokratskom društvu i kao takvo predstavlja jedan od temelja takvog društva, jer je to pravo jedan od vitalnih elemenata koji čine identitet vjernika i njihov koncept života.

U saopštenju se navodi da je Ustavni sud našao da osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona, koja uređuju pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica, odnosno sticanje svojstva pravnog lica kroz odgovarajući postupak upisa u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, ne predstavljaju ograničenje slobode ispoljavanja vjere ili uvjerenja.

Propisivanje mogućnosti da se vjerska zajednica upiše u javnu evidenciju koju država ustanovljava, po ocjeni Ustavnog suda, ne utiče na suštinu zajemčene slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se ono može smatrati ograničenjem te slobode.

Ustavni sud, kako je saopšteno, smatra da sloboda vjerosipovijesti onih vjernika koji su sljedbenici vjerskih zajednica koje nisu označene kao „postojeće“ ni u čemi nije umanjena ili ograničena samo zbog činjenice da ih zakonodavac nije označio „postojećim“.

Sudije Ustavnog suda nijesu prihvatile inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine.

Ustavni sud je ocijenio da ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom Temeljnog ugovora zbog materijalno-pravnih razloga.

Sud je, kako se navodi, posebno imao u vidu da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora supstancijalno sadržana u gotovo identičnom ili sličnom obliku u pomenutim ugovorima koji su zaključeni sa drugim vjerskim zajednicama.

“Navedeno pokazuje da država u kontinuitetu i dosljedno realizuje poštovanje autonomije vjerskih zajednica i vjerskih prava uopšte, na šta se obavezala Ustavom, Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

U odnosu na prigovore podnosilaca formalno-pravne prirode, Ustavni sud je utvrdio da zaključenjem Temeljnog ugovora u ime Crne Gore nije prekoračena ustavna nadležnost Vlade.

Iz Ustavnog suda su istakli da Ustav ne uređuje način i postupak zaštite ljudskih prava i sloboda već, daje ovlašćenje zakonodavcu da, uz poštovanje ustavnih principa, uredi način njihovog ostvarivanja, kada ocijeni da je to neophodno i da uredi druga pitanja od interesa za interesa za Crnu Goru.

Kako su pojasnili, članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, propisano je da se „pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada i vjerske zajednice“.

Ustavni sud je ocijenio da time što je ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović nije povrijeđeno načelo podjele vlasti, niti je Vlada prekoračila ovlašćenje koje crpi ustavne nadležnosti.

“Naprotiv, obezbijeđeno je poštovanje ustavnosti i zakonitosti iz člana 145 Ustava jer je Temeljni ugovor zaključen od strane ovlašćenog lica u skladu sa Ustavom i Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, budući da nije mogao biti zaključen kao međunarodni ugovor jer je riječ o vjerskoj zajednici, a ne državnom subjektu”, kaže se u saopštenju.

Ustavni sud je konstatovao da je svaki ugovor sa vjerskom zajednicom potpisao tadašnji predsjednik Vlade „u ime Crne Gore“.

Sud je ocjenjivao navode podnositeljke Inicijative da je zaključivanjem Temeljnog ugovora došlo do favorizovanja SPC, a da je Crnogorska pravoslavna crkva dovedena u diskriminatorni položaj, te da je prethodno trebalo sprovesti postupak njihovog razdvajanja.

“U tom pravcu Ustavni sud zaključuje da su i SPC i CPC upisane kao vjerske zajednice u Registar vjerskih zajednica, čime je država ispoštovala svoju obavezu neutralnosti i nepristrasnosti određenu Ustavom i potvrđenom i objavljenim međunarodnim ugovorima, kao i praksom ESLJP”, navodi se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije