DRUŠTVO
AMBASADORKA VELIKE BRITANIJE U CRNOJ GORI KAREN MEDOKS ZA “BERANE ONLINE”
INTERVJU Karen Medoks: Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore zajednički će raditi na suzbijanju teškog i organizovanog kriminala
„Zajedničkim radom na suzbijanju šverca cigareta Velika Britanija i Crna Gora već su spriječile milione funti gubitka našim privredama“, poručuje ambasadorka Medoks u intervjuu za portal „Berane online“

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks kazala je u intervjuu za portal „Berane online“ da postoje stvari kojima se Vlada premijera Zdravka Krivokapića može ponositi.
„Vlada je premašila očekivanja u uvođenju svog programa masovne vakcinacije koji je do sada obuhvatio preko 40% odraslih, na primjer. Takođe, pronalaženje izvora finansiranja (uključujući i kvalitetne investitore na Londonskoj berzi) kako bi se spriječilo da se Crna Gora suoči sa bankrotom„, rekla je ambasadorka.
Istakla je da, kao što svi znamo, trenutne tenzije između različitih stranaka vladajuće koalicije znače da Vlada ima poteškoće pri usvajanju novih politika i zakona u skupštini, što nažalost ograničava njen kapacitet za obavljanje zadataka.
Navela je da će Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore zajednički raditi na suzbijanju teškog i organizovanog kriminala.
„Zajedničkim radom na suzbijanju šverca cigareta Velika Britanija i Crna Gora već su spriječile milione funti gubitka našim privredama“, kazala je Medoks.
Govoreći o lošoj ekonomskoj situaciji na sjeveru istakla je da je važno da područja poput Berana osiguraju da su njihovi izazovi i potrebe uvijek Vladi pred očima.
„Trenutno pripremamo novi projekat kroz koji ćemo mladim ljudima u vašem gradu pružiti mogućnosti za razvoj inicijativa i implementaciju ideja koje bi koristile njihovim zajednicama“, saopštila je Medoks.

Ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks
Berane online: Uskoro će biti godinu dana otkako ste imenovani za ambasadorku Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori. Koliko ste za ovo vrijeme mogli da upoznate Crnu Goru, kakvi su Vam utisci?
Ambasadorka Medoks: Moja putovanja su, naravno, malo ograničena pandemijom, ali inače je ovo bila jedinstvena godina za upoznavanje Crne Gore, njene politike i ljudi. Nacionalni izbori održani su samo nedelju dana nakon što sam stigla, a političke promjene od tada su testirale crnogorske institucije i zaista otkrile izazove sa kojima se Crna Gora suočava na svom putu ka efikasnijoj demokratiji. Ovo je vrijeme tranzicije, a tenzije u društvu su postale vidljivije. Međutim, vjerujem da ovo politički dinamično vrijeme nudi mogućnost Crnoj Gori da povede debatu o tome kakva država želi biti, a crnogorskom narodu priliku da se njihovi različiti glasovi čuju. Uopšteno govoreći, naravno, moji lični utisci o ovoj prelijepoj zemlji i njenom velikodušnom i prijateljski nastrojenom narodu daleko su nadmašili moja očekivanja. Za mene je privilegija biti ovdje.
Posjeta Beranama, novi projekti...
Berane online: Koji je povod Vaše posjete Beranama i ostalim opštinama na sjeveru Crne Gore?
Ambasadorka Medoks: Vjerujem da zemlju i njene ljude možete razumjeti samo ako izađete iz glavnog grada. London se svakako veoma razlikuje od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva a sigurna sam da biste isto rekli za Podgoricu. Moj posao zahtijeva da razumijem društvenu i političku situaciju ovdje, a ovu zemlju nikako ne mogu razumjeti ako doživim samo njen mali dio. Namjeravam da putujem u svaku opštinu i da se sastanem sa predstavnicima svih većih vjerskih grupa, svih aktivnih političkih partija i ključnih nevladinih organizacija. Lokalne vlasti i narod Berana važan su dio slike onoga što se dešava u Crnoj Gori. Dok sam ovdje na sjeveru, imaću sastanke s opštinskim vlastima, nevladinim organizacijama, vjerskim grupama i posjetiti mjesta od kulturnog značaja, a to će pomoći da se definiše naša buduća saradnja u ovom regionu.
Berane online: Da li su u planu neki novi projekti?
Ambasadorka Medoks: Projekti naše ambasade imaju za cilj poboljšanje demokratskog funkcionisanja institucija u Crnoj Gori, njenog medijskog okruženja i vladavine prava, a gdje god je to moguće želimo uključiti lokalne vlasti i zajednice u različitim regijama, uključujući i sjever. Sigurno ste vidjeli naš program ,,Škole za 21. vijek” koji ima za cilj poboljšanje inovativnih nastavnih metoda i vještina programiranja u školama širom zemlje, uključujući i Berane.
Trenutno pripremamo novi projekat vezan za koheziju zajednice u Beranama, kroz koji ćemo mladim ljudima u vašem gradu pružiti mogućnosti za razvoj inicijativa i implementaciju ideja koje bi koristile njihovim zajednicama.
„Sarađujemo sa vladama koje dijele naše evroatlantske vrijednosti“
Berane online: S obzirom da Ekspertska Vlada premijera Zdravka Krivokapića ima podršku Velike Britanije, kako komentarišete optužbe dijela stranaka iz redova parlamentarne većine koje tvrde da Vlada ne radi dobro svoj posao?
Ambasadorka Medoks: Ujedinjeno Kraljevstvo je dugogodišnji prijatelj Crne Gore, a kao saveznici u NATO-u važno je da podržavamo Vladu u ispunjavanju obaveza prema euroatlantskim vrijednostima. Naša podrška zasnovana je na zajedničkim vrijednostima, bez obzira na to koja je stranka na vlasti. Mislim da je učinak većine vlada širom svijeta mješovit pa se ni ova Vlada ne razlikuje od toga.
Rekla bih da postoje neke stvari kojima se ova Vlada može ponositi. Pokretanje masovnog programa vakcinacije koji je do sada obuhvatio preko 40% odraslih, na primjer. Takođe, pronalaženje izvora finansiranja (uključujući i kvalitetne investitore na Londonskoj berzi) kako bi se spriječilo da se ova zemlja suoči sa bankrotom. Međutim, kao što svi znamo, trenutne tenzije između različitih stranaka vladajuće koalicije znače da Vlada ima poteškoće pri usvajanju novih politika i zakona u skupštini, što nažalost ograničava njen kapacitet za obavljanje zadataka.

Krivokapić i premijer Velike Britanije Boris Džonson, Foto: Vlada Crne Gore
Berane online: Mediji su nazvali istorijskim trenutkom susret premijera Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore u Londonu, s obzirom da se delegacije do sada nijesu ciljano sastajale na najvišem nivou. Da li je to znak da saradnja naše dvije zemlje kreće novim tokom?
Ambasadorka Medoks: Sastanak naših premijera bio je znak da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje obostranu korist u bližoj saradnji sa Crnom Gorom, ali to nije novi pravac. Prisustvo naše ambasade se proširilo posljednjih godina (i prije i poslije izbora) jer smo povećali obim našeg rada u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala i oblasti promovisanja stabilnosti. Nedavnim sastankom smo željeli da pokažemo naš osnovni princip: da ćemo, bez obzira na to ko je na vlasti, raditi sa vladama koje dijele naše euroatlantske vrijednosti.
O švercu cigareta
Berane online: Velika Britanija je eliminisanjem šverca cigareta prihodovala u budžet 237 miliona funti. Da li ćete pomoći Crnoj Gori da riješi ovaj dugogodišnji problem?
Ambasadorka Medoks: Neću ulaziti u detalje o iznosu novca koji je u pitanju, ali istina je da su i Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora žrtve krijumčarenja i prodaje nedozvoljenih cigareta. Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore imaju zajednički sporazum da partnerski rade na suzbijanju teškog i organizovanog kriminala, posebno trgovine nezakonitim duvanskim proizvodima i sa tim povezanog pranja novca. Zajedničkim radom su obije zemlje već spriječile milione funti gubitka našim privredama.
O sastanku sa mitropolitom Joanikijem

Ambasadorka Medoks i mitropolit Crnogorsko-primorski Joanikije, Foto: Mitropolija
Berane online: Sastali ste se na Cetinju sa novoizabranim mitropolitom Crnogorsko-primorskim Joanikijem. Kako ocenjujete taj sastanak?
Ambasadorka Medoks: Imala sam samo jednu priliku da sretnem mitropolita Joanikija, kako bih mu čestitala na imenovanju. Razgovarala sam s njim o ulozi crkve u društvu i politici u Crnoj Gori, u poređenju sa Ujedinjenim Kraljevstvom – gdje smo uspjeli držati religiju i politiku u velikoj mjeri odvojenim. Bio je to prijateljski razgovor i on je podijelio moje mišljenje da bi to bio poželjan ishod u Crnoj Gori, istovremeno prepoznajući tenzije i različite interese koje su ovdje prisutne, te potrebu da se sve zainteresovane strane uključe u dijalog i nađu zajednički jezik.
Berane online: Proteklih nekoliko godina su bile uzbudljive za Britaniju, prije pet godina građani su izglasali izlazak iz Evropske unije. Kakav je odnos Crne Gore i Velike Britanije nakon toga?
Ambasadorka Medoks: Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU je istoj pružio priliku da resetuje svoju spoljnu politiku. Premijer je nedavno upravo to uradio kada je pokrenuo „Integrisani pregled“ – viziju uloge Ujedinjenog Kraljevstva u svijetu. Pomenut je i ovaj region, Zapadni Balkan, prepoznajući potrebu da se ovdje održi stabilnost – vjerujemo da je tom cilju najbolje poslužila podrška euroatlantskim integracijama. Iz istog razloga tako blisko sarađujemo sa Crnom Gorom, kako bismo podržali društvenu, ekonomsku i političku stabilnost na bilateralnom nivou. Bilateralno radimo zajedno u važnim oblastima, uključujući jačanje pravosuđa, parlamentarnu i izbornu reformu, ravnopravnost polova i poboljšanje poslovnog okruženja. Već imamo bilateralne sporazume o borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, sajber bezbednosti, odbrambenoj saradnji, a nadamo se da ćemo u budućnosti dodati novi trgovinski sporazum.
„Vlada Crne Gore nije odstupila od svojih opredjeljenja“

Ambasadorka Medoks i premijer Krivokapić, Foto: Vlada Crne Gore
Berane online: Opozicija optužuje novu vlast da skreće sa spoljnopolitičkog kursa i pokušava da podvede Crnu Goru pod uticaj Beograda i Moskve. Da li prepoznajete takvu namjeru Vlade?
Ambasadorka Medoks: Prvo bih željela reći da je važno da opozicija nastavi da postavlja izazove novoj Vladi kako bi se uvjerila da se ista pridržava svoje posvećenosti usklađivanju spoljne politike sa EU i vrijednostima NATO-a. To je uloga opozicije, a još je bolje kada se ovi izazovi postavljaju u skupštini, u kontekstu zdrave demokratske rasprave, pred očima javnosti.
Što se tiče namjera Vlade, na polju spoljnje poltike njeni predstavnici su dosad uvijek glasali konzistentno, pa bi bilo objektivno reći da dosad nijesu odstupili od svojih opredjeljenja. Ali važno je prepoznati da Vlada nije samo jedan entitet – nju čini više različitih stranaka sa različitim interesima, a pretpostavljam i različitim namjerama. Kao spoljni posmatrač, mogu da ocjenjujem Vladu samo po njenim djelima.
Berane online: Da li je Crna Gora na dobrom putu da riješi pitanje korupcije i sprovede reforme u oblasti vladavine prava?
Ambasadorka Medoks: Borba protiv korupcije i jačanje pravosudnih i policijskih kapaciteta su oblasti u kojima Ujedinjeno Kraljevstvo ima ekspertski kapacitet i mi radimo na brojnim programima u ovim područjima. Vidjeli smo istinsku volju i entuzijazam za napredak u ovim oblastima. To će na kraju zahtijevati izmjene zakona i donošenje odluka u skupštini, a kao što smo vidjeli, to bi moglo predstavljati prepreku za napredak na ovom putu. Ovo je razlog zbog kojeg pozivamo sve partije da se uključe u dijalog kako bi se napredak napravio putem saradnje u skupštini, za dobrobit države i njenog naroda.
Berane online: Kako vidite vladin rad na upravljanju pandemijom COVID-19?
Ambasadorka Medoks: Ovo je bila nova situacija za vlade širom svijeta i mislim da nijedna vlada ne bi čak ni svoj sopstveni odgovor na pandemiju ocijenila kao savršen, pa dajte da se usredsredimo na pozitivne primjere.
Kao što sam već spomenula, Vlada je premašila očekivanja u uvođenju svog programa masovne vakcinacije. Zdravstveni sistem je bio veoma blizu popunjavanju svojih kapaciteta tokom poslednjeg vrhunca pandemije, ali nije doživeo kolaps i iz SZO su mi rekli da je to rezultat dobro vođenih bolničkih protokola. Takođe, koliko razumijem, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje će uskoro započeti genomsko sekvenciranje, koje će pomoći u kontroli širenja različitih sojeva virusa. Ono što se nadam da ću vidjeti u susret jeseni je pristup koji pokazuje da se država kreće ka stanju u kojem društvo može bezbjedno da funkcioniše. Na primjer, važno je da se škole mogu otvoriti, a to bi trebalo biti mnogo bezbjednije sa vakcinisanim nastavnicima.
„Izazovi i potrebe Berana moraju uvijek biti pred očima Vlade“
Berane online: Teška ekonomska situacija, izražena nezaposlenost, odsustvo velikih investicija, samo su neki od razloga koji utiču da građani Berana i sa sjevera svakodnevno napuštaju svoja ognjišta i svoje novo utočište traže u Podgorici, primorskim opštinama, a veliki je broj onih koji idu van granica Crne Gore. Da li i koliko Velika Britanija može pomoći našoj zemlji da riješi probleme na tom polju?
Ambasadorka Medoks: Ovo je bio problem sa kojim se suočavaju ruralne zajednice širom svijeta, uključujući djelove Ujedinjenog Kraljevstva iz kojih ja dolazim. Mladi neće ostati u seoskim zajednicama u kojima za njih nema mogućnosti i poslova.
Slične probleme smo rješavali u Ujedinjenom Kraljevstvu stvaranjem prilika u tim ruralnim područjima – osnivanjem visokoškolskih ustanova u tim oblastima i privlačenjem investicija (iz privatnog sektora i putem grantova) koje lokalnom stanovništvu pružaju poslove. Ali u pravu ste da sve ovo zahtijeva velika ulaganja. U prošlosti su neke od ovih regija Ujedinjenog Kraljevstva imale koristi od razvojnih grantova EU. Možda je ovo mogućnost i za Crnu Goru u procesu približavanja pridruživanju EU.
Takođe je važno da područja poput Berana osiguraju da su njihovi izazovi i potrebe uvijek Vladi pred očima, a možda je i postavljanje ovih pitanja na političkom nivou oblast u kojoj međunarodna zajednica može da pomogne.
„Radimo sa novinarima i Vladom CG na profesionalizaciji medija“
Berane online: Slobodni mediji govore u ime svih građana i ukazuju na sve društvene anomalije i nedostatke. Šta se može učiniti da se unaprijedi njihov rad u Crnoj Gori?
Ambasadorka Medoks: Slažem se da mediji imaju važnu ulogu u postavljanju izazova vlasti i drugim akterima u društvu, i vidim da se to u Crnoj Gori često dešava. Dakle, u medijima postoji element slobode – definitivno se ne bojite kritikovati Vladu. Ali takođe vidim nedostatak odgovornosti za ono što je objavljeno, a kada se napiše nešto što je netačno, uvredljivo ili štetno, građani bi trebali imati mogućnost da se žale regulatornom tijelu za medije. Ne vjerujem da u Crnoj Gori postoje dovoljno jake regulatorne institucije za medije koje bi spriječile da se mediji koriste kao kanal za zloupotrebu, ali i za sprečavanje širenja dezinformacija. Britanska ambasada radi sa novinarima i sa Vladom na regulaciji i profesionalizaciji medija.
Berane online: Pandemija koronavirusa nas je naučila da ne možemo baš uvijek dugoročno da planiramo, ali polako se stvari mijenjaju, pa se čini da se vraćamo nekim starim navikama, a jedna od njih je i planiranje budućnosti. Šta je ono što je u planu Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori za naredni period, koji su izazovi pred vama?
Ambasadorka Medoks: Razgovarali smo o nekoliko izazova specifičnih za Crnu Goru, ali postoje mnogo veća pitanja na koja se želimo fokusirati. Jedan od glavnih prioriteta britanske Vlade u narednom periodu biće obezbeđivanje podrške globalnim akcijama u borbi protiv klimatskih promjena, kao domaćinu konferencije COP26 o klimatskim promjenama u Glazgovu u novembru. Ovo je najveći izazov pred svima nama. U našoj ambasadi to znači da ćemo na višim nivoima vlasti razgovarati o obavezama koje će se preuzeti na konferenciji, kojoj će prisustvovati skoro 200 globalnih lidera.
Ali takođe želimo da angažujemo i podržimo vlast na lokalnom nivou, gde će se veliki dio aktivnosti u stvari preduzimati – u cilju zaštite šuma, smanjenja emisija i proizvodnje čiste energije. Pandemija nas je naučila da moramo zajedno da se nosimo sa globalnim izazovima.
Piše: Berane online
DRUŠTVO
Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne
Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.
Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.
Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.
Policija je na terenu i provjerava navode.
Uviđaj u toku…
DRUŠTVO
Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka
Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.
U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.
Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.
Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.
Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.
„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.
„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.
Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.
„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.
U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.
„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.
Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.
„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.
Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.
Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.
Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.
„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.
Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.
Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.
Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.
Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.
Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.
Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.
DRUŠTVO
Đukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
U Osnovnom sudu u Nikšiću danas je održana kontrola optužnice koju je Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu podnijelo protiv Đukanovića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija

„Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice, svi drugi dokazi su nezakoniti i netačni. Ovakva optužnica je nezakonita i očekujem da bude odbačena. Biran je dan kad ću biti uhapšen, praćen je i moj frizer“, kazao je biznismen Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića.
U Osnovnom sudu u Nikšiću danas je održana kontrola optužnice koju je Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu podnijelo protiv Đukanovića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Postupajuća tužiteljka Vanja Sinđić ocijenila je da je optužnica utemeljena, navodeći da je vještačenjem u Forenzičkom centru u Danilovgradu utvrđeno da su pronađeno oružje i municija funkcionalni, kao i da okrivljeni nema odgovarajuće oružne listove.
Sinđić je, odgovarajući na navode odbrane, kazala da se može saglasiti da elektronska evidencija Direktorata za građanska stanja i lične podatke ne sadrži podatke vođene ručno do 2008. godine, ali je istakla da je Tužilaštvo pribavilo i uporedilo zvanične podatke. Dodala je i da oružje iz ovog predmeta nema veze sa oružjem koje je, prema prijavi Đukanovića, otuđeno iz njegove porodične kuće 2009. godine.
Dodala je i da oružje iz ovog predmeta nema veze sa oružjem koje je, prema prijavi Đukanovića, otuđeno iz njegove porodične kuće 2009. godine.
Advokatica Neda Ivović ukazala je na specifične i teške okolnosti u kojima se porodica Đukanović nalazi, ističući da je mjera kućnog zatvora dovela do teškog i nesrazmjernog zadiranja u njegovo pravo na porodični život.

Kako je navela, Đukanovićeva maloljetna djeca, koja se nalaze u internatskom režimu školovanja, praktično su ostala bez neposredne roditeljske podrške, dok se njihova majka istovremeno nalazi na ozbiljnom medicinskom liječenju.
Prema riječima Ivović, Đukanović je u ovakvim okolnostima faktički jedini roditelj koji može obezbijediti stabilnost porodici, a lišenjem slobode mu je onemogućeno vršenje osnovnih roditeljskih funkcija.
Ivović je dodatno naglasila da se u ovom predmetu radi o kumulativnom djelovanju više nezakonitih radnji. Ona je otkrila da je policija, mimo svrhe samog postupka, putem međunarodne saradnje prikupljala podatke o Đukanovićevom boravištu, porodici i djeci, što je ocijenila kao nedopustivo i neosnovano miješanje u privatnost bez procesnog i materijalnog osnova.
Kritikujući rad istražnih organa, Ivović je navela da je pretres porodične kuće izvršen na osnovu „neprovjerenih operativnih saznanja“, bez obrazloženja njihovog izvora i bez testa proporcionalnosti, čime je direktno prekršeno pravo na dom.
Posebno zabrinjavajućim odbrana smatra narušavanje principa pravičnog suđenja i „jednakosti oružja“, jer se sudu, prema tvrdnjama Ivović, dostavljaju „obrađene“ verzije dokumenata umjesto izvornih, čime se odbrani uskraćuje pravo da ospori dokaz.
Odbrana Đukanovića
Đukanović je pred sudijom Mirkom Kojovićem kazao da je sve što je radio bilo zakonito i najavio krivične prijave protiv v.d. pomoćnika direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i pojedinih poslanika, tvrdeći da su postupak protiv njega najavljivali u parlamentu. On je pojasnio da za jednu lovačku pušku posjeduje dozvolu, dok za preostale tri tvrdi da su pokloni njegovom bratu i ocu, te da ima dokaze o porijeklu.
Đukanović je, tokom iznošenja odbrane, detaljno govorio o svakom komadu oružja koji mu se stavlja na teret, navodeći njihovo porijeklo i okolnosti pod kojima su dospjeli u porodičnu kuću.
Za pušku koja je pronađena u kući kazao je da postoji dokumentacija i pločica sa posvetom iz koje se može utvrditi da je riječ o poklonu Ministarstva narodne odbrane njegovom bratu Milo Đukanović, koji ju je istog dana poklonio njihovom ocu, gdje je, prema njegovim riječima, stajala u sobi sve do njegove smrti. Naveo je da u tu sobu nije ulazio od 2010. godine, i da je u njoj boravio njegov sin, dodajući da ne bi ostavljao dijete da spava u prostoriji sa oružjem. Istakao je da su policijski službenici tokom pretresa otvorili ormar i popeli se na njegov vrh, gdje se puška nalazila, što, kako tvrdi, ukazuje da su imali prethodne informacije o njenoj lokaciji.
Za pušku „pumparicu“ naveo je da predstavlja porodično nasljeđe, poklon porodice rođaka koji je stradao, te da ju je registrovao, dodajući da je naknadno pronašao oružni list sa potpisom službenika CB Nikšić Bigovića, sa kojim je, kako je rekao, razgovarao tražeći informacije o dozvolama, jer se u spisima navodi da ih nema, dok on tvrdi da ih posjeduje.
Govoreći o lovačkom karabinu sa optičkim nišanom, ponovio je da je riječ o poklonu Ministarstva odbrane njegovom bratu, o čemu, kako je kazao, posjeduje rješenje koje će dostaviti sudu.
Za karabin M48 sa gravurom na kundaku, za koji je naveo da ga je izradio nikšićki majstor „Barac“, kazao je da je poklon njegovom ocu od Radeta Nikolića, u njegovom i prisustvu članova porodice, te da vjeruje da je za to oružje postojala dozvola.
Za četvrtu pušku naveo je da je 1993. godine poklonjena njegovom ocu od strane Službe državne bezbjednosti, ističući da o tome postoje svjedoci.
Đukanović je kazao da je 1974. godine prešao da živi u Podgoricu nakon što mu je otac izabran za sudiju Vrhovnog suda, te da je povremeno boravio u porodičnoj kući u Nikšiću, gdje je nakon 2000. godine, po rođenju djeteta, jedno vrijeme i živio.
Dodao je da je 2009. godine, tokom boravka u toj kući, primijetio da su mu otuđene lične stvari, uključujući četiri pištolja, navodeći da je za tri imao uredno izdate dozvole Centra bezbjednosti Nikšić, dok je za četvrti posjedovao potvrdu koja je služila kao zamjena za dozvolu.
Kazao je da je tim povodom podnio krivičnu prijavu i policiji dao podatke o licima na koja sumnja, kao i detaljan opis osoba koje su boravile u kući, uključujući kućnu pomoćnicu i baštovana. Naveo je da je nakon prijave u kuću dolazio službenik CB Nikšić Velibor Koprivica, kojem je, kako tvrdi, ukazao na sumnju prema baštovanu, dodajući da je Koprivica tada rekao da je riječ o njegovom bliskom prijatelju.
Đukanović je naveo da su nakon toga pojedini njegovi poznanici upućivani na poligrafsko ispitivanje, te da je policija izvršila uviđaj i pregled kuće, ali da, kako tvrdi, u tom predmetu 17 godina nije bilo epiloga, niti su preduzimane radnje koje bi dovele do rasvjetljavanja krađe.
Dodao je da smatra da je upravo ta prijava iz 2009. godine kasnije korišćena kao dio građe u ovom predmetu, tvrdeći da to objašnjava zbog čega su policijski službenici, prema njegovim riječima, tokom pretresa imali precizne informacije o mjestu gdje se oružje nalazi.
Govoreći o pretresima, naveo je da su u zahtjevima za pretres njegovog stana u Podgorici policijski službenici navodili niz stvari, uključujući pancire, kacige, SAJ opremu i uniforme, kao i predmete u „Louis Vuitton“ torbi, uz precizan opis njihove lokacije, što, kako tvrdi, ukazuje da su ti podaci bili unaprijed poznati.
Kazao je da tokom pretresa u Podgorici ništa nije pronađeno, nakon čega je, prema njegovim riječima, Koprivica koristeći iste podatke tražio nalog za pretres porodične kuće u Nikšiću, gdje se, kako je naveo, nalaze četiri kuće sa više tavana, ističući da su policijski službenici odmah usmjerili radnje ka konkretnom tavanu gdje je pronađen veći dio oružja i municije.
Dodao je da Koprivica, prema njegovim tvrdnjama, nije dostavio kompletnu dokumentaciju iz predmeta koji se odnosi na njegovu krivičnu prijavu tužilaštvu, zbog čega smatra da se dio dokumentacije prikriva.“Ja mogu jedino da tužim državu, a ja to nerado radim… Tužio sam državu dva-tri puta i jednom nisam spavao sedam dana, jednom 45 dana. Neću da tužim državu ako ne moram, ali ne vidim kako da se borim protiv ovih stvari jer ja nisam lažov, a tužilaštvo mi stavlja da sam lažov“, kazao je Đukanović.
On je naveo da nije bio u kontaktu sa pronađenim oružjem, pozivajući se na rezultate DNK vještačenja, te ukazao na, kako tvrdi, nedostatke u spisima predmeta, navodeći da određena dokumentacija nije dostavljena tužilaštvu, kao i da su pojedine informacije pribavljene bez angažovanja sudskog tumača.
Govoreći o podacima granične policije, naveo je da oni pokazuju da je boravio u inostranstvu, uključujući Luksemburg početkom 2021. godine, zbog čega smatra kontradiktornim tvrdnje da je u isto vrijeme imao faktičku državinu kuće u kojoj je pronađeno oružje.
Osvrćući se na navode Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Đukanović je kazao da ih smatra netačnim i „smiješnim“, uz tvrdnju da dokument, prema njegovom mišljenju, ne govori istinu i da bi njegov autor, odnosno direktor Ivica Janović trebalo da bude saslušan u postupku.
ANB je ranije u saopštenju, kako su prenijeli mediji, navela da njihovi službenici nijesu ulazili u porodičnu kuću Đukanovića više od dvije decenije, te da nemaju bilo kakvu povezanost sa pronalaskom oružja u naselju Rastoci u Nikšiću, niti da oružje ili municija koja je pronađena potiče iz njihovih struktura.
Drugi branilac, advokat Slobodan Stašević, istakao je da nema dokaza da je oružje nezakonito, jer Tužilaštvo nije provjerilo ručno vođene evidencije do 2008. godine. On je ukazao da ne postoje DNK tragovi niti drugi materijalni dokazi koji bi potvrdili da je Đukanović bio u kontaktu sa spornim oružjem, te zatražio ublažavanje mjera nadzora uz obrazloženje da je tokom postupka pokazao uredno ponašanje i ponudio jemstvo.
Nastavak ročišta zakazan je za sjutra u 10.15 časova.
Aco Đukanović, brat nekadašnjeg predsjednika i premijera Crne Gore Milo Đukanović, uhapšen je 28. februara nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci, kada mu je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Sud je kasnije prihvatio jemstvo koje su ponudili njegovi branioci, u iznosu od milion eura u gotovini, uz upis hipoteke na nepokretnostima vrijednim više od četiri miliona eura, kao i mjere nadzora – zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i privremeno oduzimanje putne isprave.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA17 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















