POLITIKA
"PREGOVORI O FORMIRANJU NOVE VLADE PRAKTIČNO SU PRI KRAJU"
Konatar najavio: Manjinska vlada biće izglasana do 15. aprila
Na pitanje da li vjeruje da će SNP pristati da bude u vladi u kojoj su SD i SDP, sa ozbirom na to da ponavljaju stav Glavnog odbora da neće biti u vladi u kojoj su te dvije stranke, potpredsjednik URE je odgovorio da vjeruje da će SNP uraditi ono što je u interesu građana Crne Gore
Pregovori o formiranju nove evropske vlade praktično su pri kraju i ona će biti izglasana do 15. aprila, kazao je potpredsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar.
On je rekao da očekuje da početkom sljedeće sedmice mandatar Dritan Abazović obavijesti Skupštinu da je spreman da izloži ekspoze i javnosti predstavi sastav nove vlade.
“Pregovori su se praktično priveli kraju, imamo zaokružen set programskih prioriteta i djelovanja vlade. Očekujem da do kraja ove sedmice imamo i definitivnu sliku ko će biti u samoj vladi”, kazao je Konatar u intervjuu agenciji MINA.
Upitan koliko je realno da u novoj vladi budu i predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP) i Socijaldemokrate (SD), on je naveo da odgovor na to pitanje nameće sama situacija i potreba da Crna Gora krene naprijed.
“Mi smo i rekli da je jedan od motiva zašto smo krenuli u projekat nove, 43. vlade taj da pomirimo Crnu Goru i da država konačno krene naprijed, jer smo došli u fazu blokade našeg evropskog puta”, dodao je Konatar.
Kako je kazao, deblokiranje tog procesa podrazumijeva i izglasavanje funkcija u pravosuđu, koje se biraju u Skupštini.
Konatar je podsjetio da će, ukoliko u oktobru ne budu izabrane sudije Ustavnog suda, taj sud biti u blokadi.
“Kada je Ustavni sud u blokadi, praktično ne možemo sprovesti nijedan izborni proces, da ne govorimo o svim drugim posljedicama nefunkcionisanja Ustavnog suda”, rekao je Konatar.
On je rekao da je, takođe, potrebno izabrati vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i popuniti sastav Sudskog savjeta.
Sve to, kako je naveo, nameće da svi moraju da krenu da grade mostove saradnje.
“Ako stavimo ispred sebe ne ono što je partijski interes URA-e, SNP-a, SD-a ili SDP-a, već interes građana i Crne Gore, a to je da bude naredna članica Evropske unije (EU), onda će svi imati obavezu da te mostove pomirenja i saradnje gradimo”, istakao je Konatar.
Na mandataru je, kako je kazao, da saopšti konačan sastav vlade i ko će definitivno biti u njoj.
“Svi ostali politički subjekti moraju ponijeti svoj dio odgovornosti, ukoliko stvarno želimo da mirimo Crnu Goru i idemo naprijed”, poručio je Konatar.
Na pitanje da li vjeruje da će SNP pristati da bude u vladi u kojoj su SD i SDP, sa ozbirom na to da ponavljaju stav Glavnog odbora da neće biti u vladi u kojoj su te dvije stranke, on je odgovorio da vjeruje da će SNP uraditi ono što je u interesu građana Crne Gore.
U interesu građana je, kako je rekao, da Crna Gora što prije dobije novu vladu.
Konatar je podsjetio da je i iz SNP-a poručeno da je svaki dan trajanja tehničke vlade na štetu građana i države.
On je kazao da očekuje da će SNP biti spreman da prihvati predlog mandatara.
“Naravno, poštujući dogovorene programske prioritete, koji jesu prihvatljivi SNP-u, i naravno poštujući onaj dio dogovora koji se odnosi na resore u vladi koji će pokrivati kolege iz SNP-a”, naveo je Konatar.
Prema njegovim riječima, bilo čije “zakucavanje” pozicija nije dobro.
“Mi se moramo dogovarati. Vidjećemo ko će sve biti u vladi, da li će biti i SD i SDP, ili jedna od te dvije partije. U svakom slučaju, svi moramo pomalo popustiti da bi dobili građani i Crna Gora”, rekao je Konatar.
Odgovarajući na pitanje podržava li ulazak SD-a i SDP-a u vladu, on je kazao da je za njega, kao političara i javnog funkcionera, prihvatljivo sve što doprinosi pomirenju, napretku na evropskom putu i tome da Crna Gora bude naredna članica EU.
“Govorio sam o potrebi da imamo 49 poslanika u parlamentu koji će odblokirati evropski put Crne Gore. Vidjećemo ko će od političkih partija koje ste pominjali biti u vladi, a ko će se odlučiti da van nje pruža podršku samoj vladi”, dodao je Konatar.
On je istakao da je u svakom slučaju neophodan što širi konsenzus u Crnoj Gori.
“Krajnja odluka i najveća odgovornost za sastav i na kraju za rad vlade je na mandataru Abazoviću. Vidjećemo na kraju koje će rješenje on predložiti”, kazao je Konatar.
Na pitanje da li je DPS ikada uslovio podršku manjinskoj vladi ulaskom SD-a i SDP-a u vladu, on je odgovorio da u ovoj situaciji niko nije u poziciji da uslovljava, jer niko nema apsolutnu moć ili kontrolu nad samim procesom, i da je sve stvar dogovora i potrebe da Crna Gora što prije izađe iz političke krize.
“Naravno, kao ozbiljni ljudi svi mi imamo različita viđenja o tome kako da izgleda sama vlada”, dodao je Konatar.
On je podsjetio da je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen koncept manjinske vlade saopšteno da u njoj ne mogu biti DPS i Demokratski front.
“A da za sve ono što je između ta dva politička pola u Crnoj Gori ostaje da razgovaramo, da se dogovaramo i vidimo koji je najbolji način da vlada krene da funkcioniše i da izađemo iz političke krize”, naveo je Konatar.
On očekuje da će najmanje 44 poslanika podržati vladu.
Konatar je dodao da bi volio da vlada dobije podršku ne 49, nego preko 50 poslanika.
“Da bismo se dogovorili o setu izbornih zakona, da bismo dogovorili sveobuhvatnu izbornu reformu, biće nam potrebna dvotrećinska većina, odnosno podrška 54 poslanika”, kazao je Konatar.
On je rekao da je u ovom trenutku najvažnije da se vlada formira i krene sa radom.
“A onda ćemo raditi na tome da se svakog dana stvara ta atmosfera da imamo veću podršku od onog broja poslanika koji će glasati za vladu u Skupštini”, dodao je Konatar.
On je kazao da vjerujete da će vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić zakazati sjednicu Skupštinu kada stigne zvaničan zahtjev od mandatara.
“Uostalom, ako će poštovati ono što je sam kazao – da se Skupština ne održava zato što mandatar nema većinu, postoji li boljeg načina da svi zajedno otkrijemo ko ima većinu u Skupštini, a ko nema, od toga da se sjednica održi”, naveo je Konatar.
On je kazao da je Bulajić i do sada imao obavezu da zakaže sjednicu parlamenta jer, kako je rekao, nije jedini problem to što Crna Gora nema funkcionalnu vladu.
Konatar je naveo da se politička kriza prenosi i na stanje u javnim finansijama.
Kriza u Ukrajini je, kako je dodao, takođe uticala na cijenu goriva, osnovnih životnih namirnica.
Konatar je kazao da je obaveza poslanika da, prije svega, usvoje izmjene Zakona o akcizama, kojima bi se smanjili iznosi akciza i cijena goriva, kao i akte koji se odnose na ukidanje poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice.
“Tako da ostavimo po strani tematiku vlade, mi smo morali do sada imati sjednicu Skupštine na kojoj bi usvojili te zakone koji su od životnog značaja za građane Crne Gore”, istakao je Konatar.
On je dodao da Bulajić, kao potpredsjednik Skupštine, nema potrebe da brine o vladi.
“Crna Gora će dobiti novu 43. vladu. Njegova obaveza jeste da kada postoje zahtjevi, i od poslanika i vlade, da se skupština sazove”, rekao je Konatar.
On je naglasio da nije problem što nemamo vladu i sjednicu parlamenta, već je problem što to, nažalost, plaćaju građani Crne Gore.
Na pitanje da li su rezultati lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju dali legitimitet manjinskoj vladi, Konatar je odgovorio potvrdno.
“Rezultati lokalnih izbora su dali podršku formiranju manjinske vlade”, kazao je Konatar.
Kako je naveo, u Ulcinju je najbolji rezultat ostvarila koalicija Za novi početak, okupljena oko GP URA.
“A u Beranama, pored svih napada, kolege iz SNP-a su ostvarile najbolji rezultat od svih političkih subjekata koji su do sada u tom gradu vršli lokalnu vlast”, rekao je Konatar.
Prema njegovim riječima, SNP u Beranama i URA u Ulcinju, kao budući konstituenti i najveći promoteri manjinske vlade, dobili su najveću podršku građana.
Konatar je kazao da je apsolutno jasno da su priča i koncept o navodnoj izdaji narodne volje potpuno propali i dobili najbolji odgovor od građana.
Prema njegovim riječima, sve što se dešavalo na lokalnim izborima je dalo jedno ubrzanje i potvrdu ispravnosti njihove politike i namjere da otpočnu proces da Crna Gora dobije novu vladu.
“Govorilo se da je 95 odsto građana protiv formiranja manjinske vlade, a dobili smo da su ubjedljiva većina u Ulcinju i praktično polovina građana Berana apsolutno dali podršku za sve ovo što radimo, da shvataju neophodnost pomirenja i vide evropsku budućnost Crne Gore”, istakao je Konatar.
Ključni cilj GP URA, kako je naglasio, jeste da Crna Gora bude naredna članica EU, i od toga neće odustati.
“Krenuli smo u formiranje manjinske vlade upravo zbog toga da bismo odblokirali evropski put Crne Gore i uradili sve da ona bude dio moderne evropske porodice”, poručio je Konatar.
„Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, poručio je premijer Spajić u objavi na društvenoj mreži “X”.
Spajić je istakao da na temelju predloženih amandmana niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku.
„Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat našeg stanovništa i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, ističe se u objavi.
Premijer zaključuje da samo radom i rezultatima kakvi su naši – Evropskoj uniji dokazujemo da se vrijedi boriti za Crnu Goru, za Zapadni Balkan i bolje sjutra svih naroda koji žive na ovim prostorima.
Osuda genocida, gdje god da se desio
Spajić je juče saopštio da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN, kao i da će glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
“Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas – Srebrenicu. Nikakav problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo”, rekao je Spajić u Skupštini Crne Gore, odgovarajući na pitanje lidera opozicione Bošnjačke stranke hoće li Crna Gora podržati Rezoluciju o Srebrenici, koju su inicirale Njemačka i Ruanda.
On je najavio da će “Vlada o tome raspravljati”, ali da “misli da je to izlišno spominjati, jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku”. Najavio je i amandmane.
Premijer je naveo da prvi amandman glasi „ponavljujući da je krivica za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini“, a drugi „potvrđujući nepovredivost opšteg okvira sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini sa svim njegovim odredbama“, prenosi Glas Amerike.
“Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno- političkim činiocima za unutrašnje potrebe”, rekao je Spajić.
On je ocijenio da je “Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu”.
Obrazlažući pitanje upućeno premiieru, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović podsjetio je da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.
On je naveo da bi “Crna Gora glasanjem za Rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno”.
Spajićeva najava naišla je na oštru reakciju vladajuće prosprske Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koja je saopštila da će “današnja izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciji o Srebrenici, nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društevno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.
DNP je su saopštila da je “ovakvim stavom Milojka Spajića grubo narušen koalicioni Sporazum kojim je jasno precizirano da nova izvršna vlast neće potencirati i otvarati teme koje će nas dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima”.
Oni su poručili premijeru „da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja i rada jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje našu dalju podršku njegovoj Vladi i…eventualnoj rekonstrukciji Vlade u junu”.
Američka ambasada u SAD je ranije saopštila da je Stejt dipartment imao uvid u nacrt amandmana Crne Gore na tekst Rezolucije o Srebrenici, ali je demantovala informacije koje su objavili lokalni mediji da SAD u tome imaju posredničku ulogu.
Više uticajnih crnogorskih nevladinih organizacija zahtjevalo je, u pismu upućenom premijeru Milojku Spajiću, izjašnjenje predlaže li Vlada Crne Gore amandmane na Rezoluciju o Srebrenici, te ako je to tako, da objavi i argumentovano obrazloži tekst tih amandmana.
Posebno zahtijevaju od premijera Spajića da, prilikom izjašnjavanja o eventualnim amandmanima, saopšti i da li će Crna Gora, uz njih, kosponzorisati rezoluciju o Srebrenici ili neće, i ako neće – zbog čega neće, kao i da li se, na bilo koji način, dovodi u pitanje glasanje Crne Gore o rezoluciji, u slučaju da amandmani ne budu usvojeni.
Više od 100 NVO i preko 350 građana Crne Gore, uključujući i brojne javne ličnosti, podržalo je inicijativu da Crna Gora konsponzoriše Rezoluciju o Srebrenici, navodeći da bi to bio “dostojnan izraz poštovanja prema žrtvama srebreničkog genocida i odgovornim odnosom prema budućnosti.
POLITIKA
Stijović i Delić nisu više savjetnici Milatovića: Podnijeli ostavke iz ličnih razloga
Oni su pokrivali pozicije savjetnika za regionalni razvoj i za odnose sa javnošću
Aleksandar Stijović podnio je ostavku na mjesto savjetnika predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
„Podnio sam ostavku iz ličnih razloga. Ne bih dalje ništa da komentarišem“, rekao je Stijović „Vijestima“.
On je pokrivao poziciju savjetnika za regionalni razvoj u Kabinetu Milatovića.
Stijović je imenovan na tu poziciju u junu prošle godine.
On je bio ministar poljoprivrede u Vladi Zdravka Krivokapića do aprila 2020. godine.
Pored Stijovića, ostavku je podnio i Goran Delić savjetnik za odnose sa javnošću predsjednika Crne Gore Jakova MIlatovića.
Delić
Delić je napisao da iz ličnih razloga podnosi ostavku na to mjesto.
„Svim koleginicama i kolegama zahvaljujem na saradnji i želim puno uspjeha na ličnom i profesionalnom planu“, kazao je Delić.
On je na toj poziciji bio od sredine februara. U kabinet predsjednika došao je iz Centra za demokratsku traziciju (CDT).
POLITIKA
Spajić: Glasaćemo za rezoluciju o Srebrenici
„Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo“, kazao je Spajić
Premijer Milojko Spajić je kazao da će Crna Gora glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
“Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas – Srebrenicu. Nikakv problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo. Vlada će o tome raspravljati, ali mislim da je to izlišno spominjati jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku”, kazao je Spajić odgovarajući danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu.
Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Spajića hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.
Ibrahimović je rekao da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.
Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.
“Ja vjerujem da možete državnički da se nosite sa svim izazovima koji su pred ovom Vladom.Vjerujem da možete da uvedete ovu državu u EU, ali imate izazov – Rezoluciju koju su podnijeli evropski partneri. …Da li vi možete odgovoriti ovako važnom izazovu”, rekao je Ibrahimović.
Istakao je da se u tekstu Rezolucije nigdje ne pominje da je jedan narod genocidan.
Spajić je odgovorio da su on i svi ljudi iz PES-a oduvijek bili prozapadno orjentisani.
“Što su iz DPS-do 2014.imali proprusku a od tada proveropsku, čestitam na promjeni. Ali oni su prihvatili moju politiku. Vi ste 25 godina vodili prorusku politiku, a onda pet godina proevropsku”.
Ibrahimović je kazao da je shvatio da će Vlada podržati Rezoluciju.
“Drago mi je da javnost to čuje, ali volio bih da svi predstavnici vlade shvate da nam je mjesto sa zemljama koje su kosponzori ove Rezolucije. To je civilizacijska potreba ovoga društva”, rekao je.
Spajić je rekao da ne prihvata tezu da je Crna Gora lošija od bilo koga:
“Mi smo jednaki sa Francuzima, Njemcima, Amerikancima, Austrijancima, uvijek. Mi nismo tikva bez korijena, naš korijen je veliki. Mi smo Evropa opet, Crna Gora se vraća svojim korijenima. Mi treba da budemo lideri u Evropi”, kazao je Spajić.
Istakao je da mnogi nisu pročitali Rezoluciju, navodeći da amandmani na Rezoluciju govore da nijedan narod nije genocidan:
“Svi naši partneri su ih podržali. Jesmo li čuli reakciju BIH? Ubijeđen sam da su amandmani odlični i da će da pokažu pravu namjeru. Treba čitav region smiriti…Vidimo da će i Jasenovac biti u proceduri. Mi smo za”, rekao je Spajić.
Amandmani će, kako je rekao, dati sigurnost da niko nema ništa protiv srpskog naroda.
Mandić odlikovao Metodija u Andrijevici: Za njegovu predanu borbu za prava srpskog naroda u Crnoj Gori
Manastir Ostrog donirao 15.000 eura bolnici u Brezoviku
Petorica mladića iz Berana krenuli pješke na hodočašće do Ostroga
Spajić: Srbi nisu genocidan narod
Stijović i Delić nisu više savjetnici Milatovića: Podnijeli ostavke iz ličnih razloga
Knežević se žali na uslove u Spužu: Traži da ga posjeti mitropolit Joanikije i da pređe u sobu kod Mila Božovića
Otkačio se ringišpil u Kuršumliji: 13 mališana povrijeđeno, jedna djevojčica zadobila teške povrede
Naglo se pogoršalo zdravstveno stanje Milivoja Katnića
Obilježen mali jubilej: Osoblje angio sale KBC Berane pružilo pomoć stotom pacijentu
Beranci Dašić i Babović krenuli pješke na hodočašće do Ostroga
DRUŠTVO2 дана ranijeKnežević se žali na uslove u Spužu: Traži da ga posjeti mitropolit Joanikije i da pređe u sobu kod Mila Božovića
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeOtkačio se ringišpil u Kuršumliji: 13 mališana povrijeđeno, jedna djevojčica zadobila teške povrede
DRUŠTVO2 дана ranijeNaglo se pogoršalo zdravstveno stanje Milivoja Katnića
DRUŠTVO3 дана ranijeObilježen mali jubilej: Osoblje angio sale KBC Berane pružilo pomoć stotom pacijentu
DRUŠTVO2 дана ranijeBeranci Dašić i Babović krenuli pješke na hodočašće do Ostroga
POLITIKA22 сата ranijeStijović i Delić nisu više savjetnici Milatovića: Podnijeli ostavke iz ličnih razloga