DRUŠTVO
SVE PO ZAKONU
Osuđeni sudija iz Rožaja primao naknadu, dobio i otpremninu za penziju
Dok je bio na uslovnoj kazni Milosav Zekić primao 1.200 eura, a u ponedjeljak mu je Sudski savjet odobrio otpremninu, iako je prošle godine podnio ostavku

Na spisku 22 sudija kojima je Sudski savjet dodijelio jednogodišnju funkcionersku naknadu, a zatim i otpremninu, je i pravosnažno osuđeni bivši sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić.
Sudski savjet mu je na sjednici 16. avgusta odobrio otpremninu, kada je i za 20 bivših sudija dao saglasnost za funkcionerske naknade.
”Vijesti” su ranije objavile da je sudija prošle godine preduhitrio Sudski savjet da ga razriješi zbog osude za učešće u tuči, već je podnio ostavku. Nakon toga, a dok je bio pod uslovnom dvogodišnjom osudom Osnovnog suda u Kotoru, on je 2020. od Sudskog savjeta dobio takozvanu funkcionersku naknadu.
Kada mu je ona istekla u julu prošle godine, bivši sudija i zamjenik predsjednika rožajskog suda zatražio je otpremninu kako bi otišao u penziju. Sve ovo potvrđeno je Vijestima iz Sudskog savjeta i Osnovnog suda u Kotoru, gdje je sudija pravosnažno osuđen.
”Bivšem sudiji Milosavu Zekiću prestala je sudijska funkcija na lični zahtjev odlukom Sudskog savjeta od 23.07.2020.godine, kao i utvrđeno pravo na isplatu naknade u visini zarade u trajanju od jedne godine, kako je to Zakonom o zaradama u javnom sektoru predviđeno.

Foto: Liberlandpress
Kako je ranijem sudiji Zekiću ovo pravo prestalo 21.07.2021. godine, postupajući po njegovom zahtjevu zbog ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu penziju, Sudski savjet je odlučio da istom pripada pravo na otpremninu zbog odlaska u starosnu penziju, u skladu sa članom 3 Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru (“Službeni list Crne Gore”, br. 32/16 i 19/18) u visini od 14 obračunskih vrijednosti koeficijenta koju utvrđuje Vlada Crne Gore,” objašnjeno je iz SS u odgovoru Vijestima.
U ovom slučaju Sudski savjet je formalno ispoštovao zakone, a jedini propust je, kako je objašnjeno nezvaničnio Vijestima, napravio bivši predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković koji nakon pravosnažne presude protiv kolege iz rožajskog suda 2019. nije obavijestio najviše sudsko tijelo o tome. I sam Vučković je pod političlkim pritiskom otišao u penziju jer je na mjestu predsjednika suda bio duže od decenije, kao i predsjednik rožajskog suda Zahit Camić (čiji je Zekić bio zamjenik), iako je već treći mandat nezakonit.

Vučkovićfoto: Savo Prelević
Informaciju o osudi na pet godina zatvora, uslovno dvije godine, SS je dostavila Akcija za ljudska prava.
Osuda zbog tuče činila je Zekića nedostojnim za vršenje sudijske funkcije – što je automatski trebalo da povlači razrješenje.
Iako se davanje jednogodišnjih naknada sudijama nakon odlaska sa funkcije može opravdati postojećim Zakonom o zaradama o javnom sektoru, pitanje je da li je ovakvo zakonsko rješenje pravično i u skladu sa vladavinom prava, ocijenili su predstavnici civilnog sektora.
Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Marija Vesković je ocijenila da je Sudski savjet u ovom slučaju postupio u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru:
”Pravo na naknadu ne prestaje kada se ispune uslovi za ostvarivanje prava na penziju, već kada se ostvari pravo na penziju, tj. kada se podnese zahtjev Fondu PIO”.

Veskovićfoto: Privatna arhiva
Ona je istakla da je Zakon u tom pogledu jasan – ovo pravo će prestati kada se ostvari pravo na penziju i taj trenutak se jasno razlikuje od trenutka kada se ispune uslovi za penziju i uvijek nastupa kasnije.
”Drugo pitanje je da li je ovakvo zakonsko rješenje pravično i u skladu sa vladavinom prava, jer prema postojećem stanju stvari sudija će imati pravo na jednogodišnju naknadu u svim slučajevima koji su propisani Ustavom za prestanak funkcije i to “kada to sam zatraži, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, iako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora” “, kazala je Vesković.
Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac je kazao da je jasno da su potrebne izmjene zakonske regulative kojima se definiše ova oblast, naročito u situaciji gdje se makar formalno pokušavaju ostvariti budžetske uštede.
On je rekao da, iako se davanje jednogodišnjih naknada nakon odlaska sa funkcije može opravdati postojećim zakonom, pitanje je da li je ta praksa zapravo pravedna.
”Određeni broj javnih funkcionera, uključujući i sudije su u prilici da tokom svoje profesionalne karijere ostvare brojne privilegije koje nisu tako lako dostupne običnim građanima zaposlenim u realnom sektoru. Od naknada za rad u brojnim komisijama, plaćenog telefona i službenih auta, pa sve do i više nego privilegovanih uslova za rješavanje stambenih pitanja”, kazao je Milovac.

Milovacfoto: Boris Pejović
Istakao je da ova vrsta naknade, zajedno za povećanjem plata u sudskoj i tužilačkoj organizaciji, svojevremeno su bile predstavljene kao jedan od načina da se sudije i tužioci učine otpornijim na korupciju, te da se odupru trgovini svojim uticajem i nakon napuštanja javne službe.
”Nažalost, kod nas je situacija posve neobična kada je u pitanju identifikovanje korumpiranih sudija i tužilaca, pa čak i najozbiljnije sumnje izuzetno rijetko budu procesuirane čak i pred disciplinskim komisijama. U tom smislu smatram da dobre sudije i tužioce treba podstaći i ohrabriti na osnovu onoga što su rezultati njihovog rada, a ne po sistemu “svima jednako” koji je doveo do toga da smo nerijetko imali situaciju da se pojedini tužioci nagrađuju uprkos katastrofalnim rezultatima u svom radu”, ocijenio je Milovac.
Iz Ministarstva pravde su najavili mogućnost izmjene zakona, kako bi se ukinule privilegije koje javni funkcioneri uživaju. Oni naime imaju pravo na jednogodišnju naknadu u visini posljednje zarade, koje su uglavnom iznad 1.000 eura.
Za 22 dosadašnjih sudija kojima je u ponedjeljak odobrena takozvana funkcionerska naknada mjesečno je potrebno, kako je saopštio SS, 45.023,70 eura.
Javnosti nije poznato koliko javnih funkcionera koristi te naknade, dok se istovremeno iz budžeta finansiraju i oni koji su preuzeli njihove poslove.
”Cijenimo da je došlo vrijeme da se preispita postojanje i eventualno izmjena pomenute odredbe (čl. 36 Zakona o zaradama u javnom sektoru) jer se njenom primjenom stvaraju veliki troškovi i izdaci za budžet Crne Gore.
S tim u vezi Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava će pružiti svu podršku i pomoć sa ciljem pronalska kvalitetnijih rješenja za ekonomsku dobrobit društva,” saopštio je ranije Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde.
Sudski savjet prekoračio ovlašćenja?
Aktivistkinja HRA Marija Vesković je rekla da je poražavajuće što je Sudski savjet nakon više od 10 mjeseci odlučio da ispuni svoju zakonsku obavezu i da konstatuje prestanak funkcija onim sudijma koje su ispunile uslove za odlazak u starosnu penziju.
”Takvim postupanjem je potvrđeno ono na šta je HRA ranije ukazivala – da je Sudski savjet odlaganjem da primijeni zakon prekoračio svoja zakonska ovlašćenja”.
SS je konstatovao prestanak funckije za 30-ak sudija, ali je za njih 20 odobrio naknade.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta













