Connect with us

DRUŠTVO

SERĐAN BEFTIJARI

Prvi Rom iz Crne Gore koji je magistrirao van naših granica

Baftijari, za kojeg s punim pravom možemo reći da treba da posluži kao primjer i ponos cijeloj Crnoj Gori, pozitivnim stavom i ambicijama usmjerenim isključivo ka dobrobiti svih „vodi“ nas kroz različite faze svog života – od izbjegličkog kampa na Koniku, do osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“, srednje škole „Sergije Stanić“, Fakulteta političkih nauka u Podgorici, te CEU univerziteta u Beču

Pozitivan, možda malo sanjar i društven. Baš tako sebe opisuje Serđan Baftijari, prvi Rom iz Crne Gore koji je nedavno magistrirao van naših granica i to na jednom od najprestižnijih evropskih univerziteta – Centralnoevropskom univerzitetu u Beču (CEU). I zaista, kada se osvrnemo na prošlost i na dostignuća tog uspješnog mladića, vidimo da u opisu greške nema.

Njegova upornost, motivacija, ali i želja da pomogne ne samo mladima iz svoje zajednice, već cjelokupnm društvu doveli su ga na pijadestal uspjeha, još jednom dokazujući da su prepreke tu isključivo da nas ohrabre i učine jačima, a nikako da nas skrenu s puta i udalje od zacrtanog cilja.

Baftijari, za kojeg s punim pravom možemo reći da treba da posluži kao primjer i ponos cijeloj Crnoj Gori, pozitivnim stavom i ambicijama usmjerenim isključivo ka dobrobiti svih „vodi“ nas kroz različite faze svog života – od izbjegličkog kampa na Koniku, do osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“, srednje škole „Sergije Stanić“, Fakulteta političkih nauka u Podgorici, te CEU univerziteta u Beču.

On za portal Dnevno poručuje da uvijek treba vjerovati u sopstvene mogućnosti i ostvarenje želja, ma koliko nam se one u datom trenutku činile daleke i nedostižne.

„Nakon osnovne škole nijesam planirao da nastavim obrazovanje“

Prvi koraci u obrazovanju za Baftijarija su, ne krije, bili izazovni. Osnovna škola „Božidar Vuković Podgoričanin“ na Koniku bila je prva, ali možda i najteža stepenica ka današnjem zvanju.

„Bilo je izazovno pogotovo u osnovnoj školi, jer ja sam sa Kosova a izbjegli smo u Podgoricu. Tada, u tim uslovima bilo je jako teško pogotovo zbog života u Kampu, zbog okoline kakva je tada bila i činjenice da nije imalo mnogo učenika iz romske zajednice, pogotovo onih koji su pohađali matičnu školu ‘Božidar Vuković Podgoričanin’. Imao sam i malo problema sa drugom djecom’, prisjeća se Baftijari.

Nakon završenog prvog razreda, prebacuje se u područno odjeljenje. Tu završava drugi, treći i četvrti razred, a nakon toga se opet vraća u matičnu školu gdje privodi kraju osnovno obrazovanje.

„Tada nas je bilo troje Roma u odjeljenju, ali do osmog razreda su odustali i bio sam jedini iz te moje generacije koji je nastavio do kraja. Bilo je raznih situacija od petog do osmog razreda, ali moji roditelji i moja razredna Hatema Kajošaj, koja mi je predavala crnogorski jezik, odigrali su ključnu ulogu u tome da završim osnovnu školu“, navodi naš sagovornik.

Od „nećeš izdržati ni do tromjesečja“ do jednog od najboljih u generaciji

Nakon sticanja osnovnog obrazovanja ne krije da je planirao da odustane od daljeg usavršavanja. Želio je tu da stavi tačku i da se okrene ka nekom drugom pravcu. No, upravo je jedan događaj namijenjen mladima bio „okidač“ da se predomisli.

„Nisam planirao da nastavim obrazovanje, jer moje iskustvo nije bilo dobro i nisam imao nešto mnogo drugara do kraja osnovne škole. Onda sam se prijavio u ljetnju školu koju je organizovao ‘Forum mladih i neformalna edukacija’. Oni su radili ljetnje kampove i na jednom od njih govorili su o stereotipima i predrasudama. Imali smo tu ‘role playing’ odnosno igranje uloga i u svim situacijama sam se pronalazio. Vidio sam da je taj nejednak tretman u odnosu na druge upravo zbog toga što dolazim iz romske zajednice. Tu sam prelomio da želim da idem putem obrazovanja, da želim da promijenim tu sliku i da kažem da, samo zato što pripadam jednoj zajednici, ne mora da znači da ne mogu da uradim nešto ili da sam manje vrijedan. I ne mora da znači da su možda druga djeca iz romske zajednice manje vrijedna i sposobna u odnosu na druge, ukoliko im se pruži prilika“, kaže sagovornik portala Dnevno, koji je nakon toga, ipak, odlučio da edukaciju nastavi u srednjoj školi „Sergije Stanić“.

„Nisam naišao na adekvatan prijem od tadašnjeg direktora škole. Iz ove perspektive ne mogu da vjerujem da je jedna takva osoba mogla da radi kao prosvjetni radnik. Meni je na startu rečeno da bi bilo bolje da odaberem neku drugu školu i da neću tu moći da izdržim ni tromjesečje, jer je jako kompetitivno. Gledalo se drugačije na mene, a na kraju sam bio jedan od najboljih u generaciji. Moram, zaista, da pohvalim profesore sa kojima sam imao saradnju i ostali su mi u najljepšem sjećanju, pogotovo moja razredna Marijeta“, prisjeća se Baftijari.

Vjeruje da je u tom periodu imao sreće, jer koliko god da je bilo prepreka, bilo je i profesora koji su mu pomagali da ih prevaziđe.

„Nakon srednje upisao sam Fakultet političkih nauka u Podgorici. Završio sam Međunarodne odnose i dipomatiju, a uporedo sa prvom godinom počeo sam da radim. Tako sam uporedo studirao i radio. Bio sam, takođe, dosta aktivan u romskom civilnom sektoru i radio sam na unapređenju položaja mladih nevezano jesu li iz romske zajednice ili ne“, iskren je naš sagovornik.

Centralnoevropski univerzitet kao testiranje sopstvenih granica

Upravo ga je taj aktivizam, kako navodi, i ohrabrio da iskuša svoje mogućnosti i proba da upiše master studije na prestižnom Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

„Krenuo sam rano da radim, ali isto tako i rano da se uključujem u cijelu priču oko aktivizma, da zagovaram bolji položaj moje zajednice, ali isto tako i položaj uopšte mladih u Crnoj Gori. Htio sam da prvenstveno u toj oblasti dam doprinos. Kroz rad u civilnom sektoru uvidio sam da je najveći problem što zajednica iz koje dolazim živi na margini društva i nikako da izađe iz tog začaranog kruga siromaštva. Smatram da se moraju kreirati bolje politike koje će dati više efekata. Da imamo zaista nekoga iz romske zajednice koji će sa drugima, naravno, raditi na politikama koje će bolje oslikavati same potrebe romske zajednice“, dodaje Baftijari.

Ne krije da iz Beča nosi samo najljepša iskustva, te da je upravo razvoj kritičkog mišljenja nešto po čemu se tamošnji sistem obrazovanja razlikuje od našeg.

„Iskustva su nevjerovatna u pozitivnom smislu. Na tom univerzitetu studenti su iz svih krajeva svijeta. Imao sam kolege sa afričkog kontinenta, iz Azije, Amerike… Sa tog aspekta nevjerovatno je koliko se čovjek obogaćuje na ličnom planu. I uopšte komunikacija sa studentima, ali i profesorima je drugačija. Taj odnos profesor – student nije kao kod nas. Drugačiji je pristup profesora prema studentima i tretiraju se jednako, nema hijerarhije. Svi su kolege i gledaju samo kako jedni drugima mogu da pomognu“, kaže naš sagovornik i dodaje:

„Druga stvar je što se kod nas u procesu formalnog sticanja obrazovanja više fokus stavlja na to da se gradivo, ne bih rekao nauči napamet, ali ipak usvoji sa ne toliko razumijevanja. Ne razvija se kritička misao, a tu je najveća razlika. Ovamo gdje sam studirao uče te da razmišljaš svojom glavom, da vidiš gdje je problem i kako to da se prevaziđe, što baš i nije slučaj u Cnoj Gori.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije