DRUŠTVO
OMUGUĆENI POVOLJNI STAMBENI KREDITI ILI KUPOVINA STANOVA PO POVLAŠĆENIM USLOVIMA
Vladine komisije kojima je rukovodio Predrag Bošković čašćavale funkcionere i po 30.000 eura
Na spisku koji objavljen je 36 lica, većinom državnih službenika, zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore

Nekadašnje vladine komisije za rešavanje stambenih pitanja u periodu od 2016. do 2020. godine omogućile su povoljne stambene kredite ili kupovinu stanova po povlašćenim uslovima za 36 funkcionera i drugih zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore, dok kriterijumi po kojima je podjela vršena nijesu poznati, pokazuje dokumentacija koju je objavio „Dan“ po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama iz vojnog resora. Na čelu komisije, koja je odlučivala o podjeli, bio je upravo tadašnji ministar odbrane Predrag Bošković.
Prema dokumentaciji koja je dostavljana ovom mediju, povoljnosti od države u vidu kredita ili stanova imali su zaposleni u vojnom resoru i VCG: Mira Komnenić, Dejan Gluščević, Ljiljana Vlahović, Miro Popović, Božidar Jovićević, Svetlana Jokić, Snežana Džankić, Pavle Božović, Snežana Milikić, Radomir Knežević, Zoran Bošković, Dragana Medojević, Igor Vujačić, Ivan Madzgalj, Ivica Ivanović, Mihailo Volkov, Milan Bačić, Miljan Perović, Miloš Popović, Nada Ulićević, Alma Ljuljanaj Jovićević, Oto Iker, Pavle Božović, Rada Rabrenović, Radovan Cebalović, Rajko Novićević, Ramiz Pejčinović, Rifet Kosovac, Samedin Nuhodzić, Slavko Petrović, Srećko Prebiračević, Tanja Pajović, Vuko Tiodorović, Željko Rmuš, Željko Zvizdić i Zoran Božović.
Predmetni stanovi su dijeljeni na osnovu odluka Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, čiji je predsjednik u predmetnom periodu bio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, te ovaj organ nije u posjedu informacija o sastavu, načinu rada, kao i kriterijumima po kojima je podjela stambenih jedinica vršena, navodi se u rešenju koje je dostavljeno iz vojnog resora, dok je njime još rukovodila prof. dr Olivera Injac.
Dokumentacija pokazuje da je za povlašćeni kredit od 40.000 eura, koji je odobren bivšem načelniku Odjeljenja za vojno-obavještajne poslove u vojnom resoru i nekadašnjem direktoru ZIKS-a Miljanu Peroviću, odlučeno 2018. godine da državi vrati svega 9.696, 51 euro od ukupnog kredita sa otplatom na 20 godina (240 rata), odnosno mjesečna rata mu je 40,40 eura.

Odluka o dodjeli kredita Pajović
I tadašnjem generalnom direktoru Direktorata za politiku odbrane Ivici Ivanoviću vladinom odlukom od 2018. godine omogućeno je da za povlašećni kredit od 40.000 eura, koji je dobio od države, „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“, vrati 9.696 eura i to na 20 godina, odnosno mjesečna rata mu je 40,40 eura.

Odluka o dodjeli kredita Peroviću
Komisija za stambena pitanja 2019. godine odlučila je da i tadašnjoj generalnoj direktorici Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane Almi Ljuljanaj Jovićević dodijeli isto 40.000 povlašćenog kredita „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“, ali nema povratne informacije koliko je od tog iznosa vratila državi.
Tadašnjoj sekretarki Ministarstva odbrane Nadi Ulićević vladina komisija 2018. godine dodijelila je 20.000 eura povlašćenog kredita „za poboljšanja uslova stanovanja“, a državi je vratila 3.400. Zaposlenoj u Ministarstvu odbrane Tanji Pajović komisija, na čijem je čelu bio Bošković, odobrila je 2018. godine 25.000 eura „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“.
Međutim, u dokumentaciji nema podataka koliko je od toga državi vratila.

Odluka o dodjeli kredita Volkovu
Nekadašnjem generalnom direktoru Direktorata za ljudske resurse Mihailu Volkovu vladina komisija je 2017. godine dodijelila stan od 75 kvadrata u Podgorici u zakup na neodređeno vrijeme, koji je on iste te godine kupio po povoljnim uslovima za svega 11.817 eura na 240 mjesečnih rata.
Snežani Džankić omogućena je 2019. godine kupovina stana od 31 kvadrata u Podgorici po povoljnim uslovima za 4.103 eura na 120 mjesečnih rata. Zaposleni u Ministarstvu odbrane Zoran Božović 2020. godine, odlukom vladine komisije, dobio je stan od 71 kvadrata po povoljnim uslovima u Danilovgradu, za koji je platio 10.501 euro.

Foto: Dan
Milošu Popoviću iz Hrvatske sa prebivalištem u Herceg Novom omogućena je 2019. godine kupovina vojnog stana od 30 kvadrata u Ulcinju po povoljnim uslovima za 3.848 eura, dok je godinu kasnije Samedin Nuhodžić kupio stan od 68 kvadrata od države u Danilovgradu za 13.613 eura na 240 rata.

Foto: Dan
Vladina stambena komisija donijela je 2020. godine odluku da se Radu Rabrenoviću stan od 50 kvadrata u Danilovgradu proda za 7.225 eura.
Vuko Tiodorović kupio je od države stan od 63 kvadrata u Danilovgardu za 13.286 eura na 240 mjesečnih rata, dok je Slavko Petrović po povoljnim uslovima 2020. dobio stan u Novom Baru od 43 kvadrata za iznos od 6.450 eura. Radovan Cebalović je 45 metara kvadrtanih stambene jedinice u Danilovgradu 2020. godine platio 29.453 eura.

Odluka o dodjeli kredita Ljuljanaj Jovićević
Zaposlenoj u Vojsci Crne Gore Svetlani Jokić državni stan od 38 kvadrata, koji je bio u njenom zakupu, prodat je 2019. godine po povoljnim uslovima za 3.876 eura. I Dejanu Gluščeviću Vlada je stan od 49 kvadrata u Podgorici, koji mu je dala u zakup na neodređeno vrijeme, prodala 2019. godine po povlašećnim uslovima za iznos od 6.181 euro i to na pet godina. Takođe, i Željku Zvizdiću dodijeljen je stan od 37 kvdarata u Ulcinju u zakup koji mu je 2019. godine prodat za 4.849 eura.
Ivanu Madžgalju po povlašćenim uslovima prodat je stan od 47 metara kvadratnih u Danilogradu 2020. godine za 10.254 eura sa rokom otplate 20 godina. Brigadnom generalu Zoranu Boškoviću država je 2020. godine prodala stan od 35 kvadrata u Podgorici za 4.165 eura, dok mu je prethodno bio dat na korišćenje.

Ugovor o vraćanju kredita Perovića
Profesionalnom vojnom licu Željku Rmušu omogućeno je 2020. godine da kupi stan od 35 kvadrata u Tivtu po povoljnim uslovima za 4.634 eura. On je prethodno bio zakupac stana. Stambena komisija dodijelila je stan od 39 kvadrata i Pavlu Božoviću koji je on 2019. godine otkupio po povoljnim uslovima za 3.978 eura. Otu Ikeru (državljanin Srbije, sa prebivalištem u Tivtu) 2017. godine omogućena je kupovina stana od 65 metara kvadratnih u Tivtu za 7.185 eura, koji je on prethodno zakupljivao.
Snežana Milikić dobila je 2019. godine stan od 39 kvadrata u Podgorici za 3.978 eura, a iste godine Radomir Knežević je po povoljnim uslovima kupio stan od 35 kvadrata u Podgorici za ukupan iznos od 6.300 eura. Mira Komnenić kupila je 28 kvadrata u Podgorici 2019. godine za 3.094 eura, a Ljiljana Vlahović je stan od 37 kvadrata u Podgorici, koji je bio u njenom zakupu, trgovala za 4.898 eura, sa rokom otplate 120 mjesečnih rata. Iste godine je i Miro Popović kupio u Tivtu državni stan od 50 kvadrata za 6.800 eura, a godinu kasnije Božidar Jovićević je 39 kvadrata državnog stana u Novom Baru platio je 5.100 eura.
Lako prodavali državne stanove, pojedinima otpisivali dugove
Nekadašnja vladina komisija donijela je 2014. godine odluku da se Dragani Medojević, supruzi preminulog pripadnika Vojske Crne Gore, omogući kupovina državnog stana od 71 kvadrata u Podgorici po povlašćenim uslovima, odnosno za cijenu od 9.230 eura. Međutim, Vlada je kasnijim zaključkom oslobodila Medojević plaćana i ove povlašćene cijene. Rade Mašković otkupio je 2014. godine vojni stan koji je već koristio od 68 kvadrata u Podgorici za 2.629 eura. Rifat Kosovac otkupio je državni stan od 72 kvdarata u Podgorici 2011. godine za 8.718 eura. On je ranije bio zakupac tog stana. Ramiz Pejčinović je od države 2012. godine otkupio stan od 46 kvadrata za 5.520 eura. Srećko Prebiračević dobio je 2015. po povoljnim uslovima stembeni prostor od 37 kvadrata u Ulcinju za cijenu 4.849 eura sa rokom otplate od 48 mjeseci. Kapetanu korvete Igoru Vujačiću 2012. godine dodijeljen je stan od 41 kvadrata u zakup na neodređeno vrijeme koji je on otkupio za 4.982 eura. Rajku Novićeviću omogućena je razmjena stana kojim je dobio veću stambenu jedinicu za 11 kvadrata, odnosno površine od 86 metara kvadratnih u Podgorici, uz doplatu razlike.
DRUŠTVO
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.
Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…
Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.
U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
HRONIKA4 дана ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA4 дана ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA3 дана ranijeUlcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
HRONIKA4 дана ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA4 дана ranije(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
HRONIKA3 дана ranijeUhapšena braća Ivanović zbog ubistva u Baru












