Connect with us

DRUŠTVO

OMUGUĆENI POVOLJNI STAMBENI KREDITI ILI KUPOVINA STANOVA PO POVLAŠĆENIM USLOVIMA

Vladine komisije kojima je rukovodio Predrag Bošković čašćavale funkcionere i po 30.000 eura

Na spisku koji objavljen je 36 lica, većinom državnih službenika, zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore

Bošković, Foto: Boris Pejović

Nekadašnje vladine komisije za rešavanje stambenih pitanja u periodu od 2016. do 2020. godine omogućile su povoljne stambene kredite ili kupovinu stanova po povlašćenim uslovima za 36 funkcionera i drugih zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore, dok kriterijumi po kojima je podjela vršena nijesu poznati, pokazuje dokumentacija koju je objavio „Dan“ po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama iz vojnog resora. Na čelu komisije, koja je odlučivala o podjeli, bio je upravo tadašnji ministar odbrane Predrag Bošković.

Prema dokumentaciji koja je dostavljana ovom mediju, povoljnosti od države u vidu kredita ili stanova imali su zaposleni u vojnom resoru i VCG: Mira Komnenić, Dejan Gluščević, Ljiljana Vlahović, Miro Popović, Božidar Jovićević, Svetlana Jokić, Snežana Džankić, Pavle Božović, Snežana Milikić, Radomir Knežević, Zoran Bošković, Dragana Medojević, Igor Vujačić, Ivan Madzgalj, Ivica Ivanović, Mihailo Volkov, Milan Bačić, Miljan Perović, Miloš Popović, Nada Ulićević, Alma Ljuljanaj Jovićević, Oto Iker, Pavle Božović, Rada Rabrenović, Radovan Cebalović, Rajko Novićević, Ramiz Pejčinović, Rifet Kosovac, Samedin Nuhodzić, Slavko Petrović, Srećko Prebiračević, Tanja Pajović, Vuko Tiodorović, Željko Rmuš, Željko Zvizdić i Zoran Božović.

Predmetni stanovi su dijeljeni na osnovu odluka Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, čiji je predsjednik u predmetnom periodu bio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, te ovaj organ nije u posjedu informacija o sastavu, načinu rada, kao i kriterijumima po kojima je podjela stambenih jedinica vršena, navodi se u rešenju koje je dostavljeno iz vojnog resora, dok je njime još rukovodila prof. dr Olivera Injac.

Dokumentacija pokazuje da je za povlašćeni kredit od 40.000 eura, koji je odobren bivšem načelniku Odjeljenja za vojno-obavještajne poslove u vojnom resoru i nekadašnjem direktoru ZIKS-a Miljanu Peroviću, odlučeno 2018. godine da državi vrati svega 9.696, 51 euro od ukupnog kredita sa otplatom na 20 godina (240 rata), odnosno mjesečna rata mu je 40,40 eura.

Odluka o dodjeli kredita Pajović

I tadašnjem generalnom direktoru Direktorata za politiku odbrane Ivici Ivanoviću vladinom odlukom od 2018. godine omogućeno je da za povlašećni kredit od 40.000 eura, koji je dobio od države, „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“, vrati 9.696 eura i to na 20 godina, odnosno mjesečna rata mu je 40,40 eura.

Odluka o dodjeli kredita Peroviću

Komisija za stambena pitanja 2019. godine odlučila je da i tadašnjoj generalnoj direktorici Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane Almi Ljuljanaj Jovićević dodijeli isto 40.000 povlašćenog kredita „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“, ali nema povratne informacije koliko je od tog iznosa vratila državi.

Tadašnjoj sekretarki Ministarstva odbrane Nadi Ulićević vladina komisija 2018. godine dodijelila je 20.000 eura povlašćenog kredita „za poboljšanja uslova stanovanja“, a državi je vratila 3.400. Zaposlenoj u Ministarstvu odbrane Tanji Pajović komisija, na čijem je čelu bio Bošković, odobrila je 2018. godine 25.000 eura „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“.

Međutim, u dokumentaciji nema podataka koliko je od toga državi vratila.

Odluka o dodjeli kredita Volkovu

Nekadašnjem generalnom direktoru Direktorata za ljudske resurse Mihailu Volkovu vladina komisija je 2017. godine dodijelila stan od 75 kvadrata u Podgorici u zakup na neodređeno vrijeme, koji je on iste te godine kupio po povoljnim uslovima za svega 11.817 eura na 240 mjesečnih rata.

Snežani Džankić omogućena je 2019. godine kupovina stana od 31 kvadrata u Podgorici po povoljnim uslovima za 4.103 eura na 120 mjesečnih rata. Zaposleni u Ministarstvu odbrane Zoran Božović 2020. godine, odlukom vladine komisije, dobio je stan od 71 kvadrata po povoljnim uslovima u Danilovgradu, za koji je platio 10.501 euro.

Foto: Dan

Milošu Popoviću iz Hrvatske sa prebivalištem u Herceg Novom omogućena je 2019. godine kupovina vojnog stana od 30 kvadrata u Ulcinju po povoljnim uslovima za 3.848 eura, dok je godinu kasnije Samedin Nuhodžić kupio stan od 68 kvadrata od države u Danilovgradu za 13.613 eura na 240 rata.

Foto: Dan

Vladina stambena komisija donijela je 2020. godine odluku da se Radu Rabrenoviću stan od 50 kvadrata u Danilovgradu proda za 7.225 eura.

Vuko Tiodorović kupio je od države stan od 63 kvadrata u Danilovgardu za 13.286 eura na 240 mjesečnih rata, dok je Slavko Petrović po povoljnim uslovima 2020. dobio stan u Novom Baru od 43 kvadrata za iznos od 6.450 eura. Radovan Cebalović je 45 metara kvadrtanih stambene jedinice u Danilovgradu 2020. godine platio 29.453 eura.

Odluka o dodjeli kredita Ljuljanaj Jovićević

Zaposlenoj u Vojsci Crne Gore Svetlani Jokić državni stan od 38 kvadrata, koji je bio u njenom zakupu, prodat je 2019. godine po povoljnim uslovima za 3.876 eura. I Dejanu Gluščeviću Vlada je stan od 49 kvadrata u Podgorici, koji mu je dala u zakup na neodređeno vrijeme, prodala 2019. godine po povlašećnim uslovima za iznos od 6.181 euro i to na pet godina. Takođe, i Željku Zvizdiću dodijeljen je stan od 37 kvdarata u Ulcinju u zakup koji mu je 2019. godine prodat za 4.849 eura.

Ivanu Madžgalju po povlašćenim uslovima prodat je stan od 47 metara kvadratnih u Danilogradu 2020. godine za 10.254 eura sa rokom otplate 20 godina. Brigadnom generalu Zoranu Boškoviću država je 2020. godine prodala stan od 35 kvadrata u Podgorici za 4.165 eura, dok mu je prethodno bio dat na korišćenje.

Ugovor o vraćanju kredita Perovića

Profesionalnom vojnom licu Željku Rmušu omogućeno je 2020. godine da kupi stan od 35 kvadrata u Tivtu po povoljnim uslovima za 4.634 eura. On je prethodno bio zakupac stana. Stambena komisija dodijelila je stan od 39 kvadrata i Pavlu Božoviću koji je on 2019. godine otkupio po povoljnim uslovima za 3.978 eura. Otu Ikeru (državljanin Srbije, sa prebivalištem u Tivtu) 2017. godine omogućena je kupovina stana od 65 metara kvadratnih u Tivtu za 7.185 eura, koji je on prethodno zakupljivao.

Snežana Milikić dobila je 2019. godine stan od 39 kvadrata u Podgorici za 3.978 eura, a iste godine Radomir Knežević je po povoljnim uslovima kupio stan od 35 kvadrata u Podgorici za ukupan iznos od 6.300 eura. Mira Komnenić kupila je 28 kvadrata u Podgorici 2019. godine za 3.094 eura, a Ljiljana Vlahović je stan od 37 kvadrata u Podgorici, koji je bio u njenom zakupu, trgovala za 4.898 eura, sa rokom otplate 120 mjesečnih rata. Iste godine je i Miro Popović kupio u Tivtu državni stan od 50 kvadrata za 6.800 eura, a godinu kasnije Božidar Jovićević je 39 kvadrata državnog stana u Novom Baru platio je 5.100 eura.

Lako prodavali državne stanove, pojedinima otpisivali dugove

Nekadašnja vladina komisija donijela je 2014. godine odluku da se Dragani Medojević, supruzi preminulog pripadnika Vojske Crne Gore, omogući kupovina državnog stana od 71 kvadrata u Podgorici po povlašćenim uslovima, odnosno za cijenu od 9.230 eura. Međutim, Vlada je kasnijim zaključkom oslobodila Medojević plaćana i ove povlašćene cijene. Rade Mašković otkupio je 2014. godine vojni stan koji je već koristio od 68 kvadrata u Podgorici za 2.629 eura. Rifat Kosovac otkupio je državni stan od 72 kvdarata u Podgorici 2011. godine za 8.718 eura. On je ranije bio zakupac tog stana. Ramiz Pejčinović je od države 2012. godine otkupio stan od 46 kvadrata za 5.520 eura. Srećko Prebiračević dobio je 2015. po povoljnim uslovima stembeni prostor od 37 kvadrata u Ulcinju za cijenu 4.849 eura sa rokom otplate od 48 mjeseci. Kapetanu korvete Igoru Vujačiću 2012. godine dodijeljen je stan od 41 kvadrata u zakup na neodređeno vrijeme koji je on otkupio za 4.982 eura. Rajku Novićeviću omogućena je razmjena stana kojim je dobio veću stambenu jedinicu za 11 kvadrata, odnosno površine od 86 metara kvadratnih u Podgorici, uz doplatu razlike.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije