Connect with us

DRUŠTVO

PODACI AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Žugić za godinu zaradio preko 77.000 eura: Guverner Centralne banke odani Đukanovićev kadar

Žugića, koji važi za Đukanovićev kadar, ponovo je za guvernera Centralne banke predložio predsjednik Crne Gore iako pojedini ekonomisti i predstavnici partija smatraju da njim treba da se bavi tužilaštvo

Žugić, Foto: Screenshot

Guverneru Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoju Žugiću isplaćeno je 10.540,64 eura na ime povraćaja više uplaćenih doprinosa, pokazuju podaci dostavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), piše „Dan“.

Njemu je novac isplaćen u julu ove godine i to kroz tri isplate u iznosima od 6.587,84, 3.733,12 i 219,60 eura. Žugić je ovaj prihod prijavio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da je svaki javni funkcioner dužan da prijavi svaku promjenu u imovini u iznosu većem od 5.000 eura.

Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o imovini i prihodima, Žugić je u 2021. godini na osnovu plate, koja je mjesečno u prosjeku bila oko 4.700 eura i drugih prihoda u Centralnoj banci i od povraćaja poreza za raniji period ostvario ukupan prihod od 77.199 eura, od čega oko 65.000 iz CBCG. Osim plate od oko 4.700 eura, Žugić je imao nadoknade od 200 do 400 eura u zavisnosti od mjeseca, ali i fiksnih 700 eura od rada u Savjetu za finansijsku stabilnost, navodi dalje podgorički Dan.

Guverner CBCG, kojeg je predsjednik države Milo Đukanović ponovo predložio za novi mandat iako pojedini ekonomisti i predstavnici partija smatraju da njim treba da se bavi tužilaštvo, a ne Skupština koja bi mogla da mu da mu povjeri ovu funkciju, nije dao dozvolu da mu Agencija za sprečavanje korupcije kontroliše stanje u bankama i drugim finansijskim institucijama.

Pravo na povraćaj preplaćenih doprinosa obveznici imaju na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Pravilnika o usklađivanju iznosa najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa. Najviša godišnja osnovica iznosi oko 55.000 eura. Poreski obveznici imaju pravo na povraćaj doprinosa uplaćenih na ukupnu godišnju osnovicu koja prelazi navedeni maksimalni iznos. Prema Pravilniku o načinu i postupku povraćaja više plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, koji je dostupan na sajtu Poreske uprave, povraćaj više plaćenih doprinosa vrši se po isteku kalendarske godine za prethodnu, na osnovu podataka o uplaćenim doprinosima koje je obveznik plaćanja doprinosa dostavio nadležnom poreskom organu.

Potraživalac preplaćenih doprinosa za to podnosi zahtjev nadležnom poreskom organu.

„Povraćaj više plaćenog doprinosa vrši se u roku od 30 dana od dana odlučivanja o zahtjevu za povraćaj više plaćenih doprinosa. Ako osiguranik ostvaruje pravo na povraćaj više plaćenih doprinosa po više osnova osiguranja, povraćaj više plaćenih doprinosa se vrši po osnovu osiguranja za koje su plaćeni doprinosi nakon ostvarenja najviše godišnje osnovice. Ako više isplatilaca ima pravo na povraćaj više plaćenih doprinosa, povraćaj više plaćenih doprinosa se vrši isplatiocima koji su izvršili uplatu doprinosa nakon što je osiguranik ostvario najvišu godišnju osnovicu, srazmjerno preplaćenom iznosu“, navodi se u pravilniku.

Odani Đukanovićev kadar

Radoje Žugić obavlja funkciju guvernera Centralne banke od 2016. godine, a prije tog imenovanja u Skupštini u kojoj je većinu imao DPS i njihovi koalicioni partneri, nakratko je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića.

U Đukanovićevoj vladi je bio ministar finansija, a u izvršnu vlast je došao iz Centralne banke Crne Gore. Prije toga je od 2004. do 2010. godine bio direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a i tu je došao sa mjesta zamjenika generalnog direktora Centralne banke Crne Gore za poslove platnog prometa. Žugić je bio i direktor Zavoda za obračun i plaćanja, filijala Podgorica, kao i sekretar Direkcije javnih prihoda Crne Gore i finansijski direktor Auto-moto saveza, podsjeća Dan.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije