Connect with us

DRUŠTVO

PODACI AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

Žugić za godinu zaradio preko 77.000 eura: Guverner Centralne banke odani Đukanovićev kadar

Žugića, koji važi za Đukanovićev kadar, ponovo je za guvernera Centralne banke predložio predsjednik Crne Gore iako pojedini ekonomisti i predstavnici partija smatraju da njim treba da se bavi tužilaštvo

Žugić, Foto: Screenshot

Guverneru Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoju Žugiću isplaćeno je 10.540,64 eura na ime povraćaja više uplaćenih doprinosa, pokazuju podaci dostavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), piše „Dan“.

Njemu je novac isplaćen u julu ove godine i to kroz tri isplate u iznosima od 6.587,84, 3.733,12 i 219,60 eura. Žugić je ovaj prihod prijavio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da je svaki javni funkcioner dužan da prijavi svaku promjenu u imovini u iznosu većem od 5.000 eura.

Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o imovini i prihodima, Žugić je u 2021. godini na osnovu plate, koja je mjesečno u prosjeku bila oko 4.700 eura i drugih prihoda u Centralnoj banci i od povraćaja poreza za raniji period ostvario ukupan prihod od 77.199 eura, od čega oko 65.000 iz CBCG. Osim plate od oko 4.700 eura, Žugić je imao nadoknade od 200 do 400 eura u zavisnosti od mjeseca, ali i fiksnih 700 eura od rada u Savjetu za finansijsku stabilnost, navodi dalje podgorički Dan.

Guverner CBCG, kojeg je predsjednik države Milo Đukanović ponovo predložio za novi mandat iako pojedini ekonomisti i predstavnici partija smatraju da njim treba da se bavi tužilaštvo, a ne Skupština koja bi mogla da mu da mu povjeri ovu funkciju, nije dao dozvolu da mu Agencija za sprečavanje korupcije kontroliše stanje u bankama i drugim finansijskim institucijama.

Pravo na povraćaj preplaćenih doprinosa obveznici imaju na osnovu Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Pravilnika o usklađivanju iznosa najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa. Najviša godišnja osnovica iznosi oko 55.000 eura. Poreski obveznici imaju pravo na povraćaj doprinosa uplaćenih na ukupnu godišnju osnovicu koja prelazi navedeni maksimalni iznos. Prema Pravilniku o načinu i postupku povraćaja više plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, koji je dostupan na sajtu Poreske uprave, povraćaj više plaćenih doprinosa vrši se po isteku kalendarske godine za prethodnu, na osnovu podataka o uplaćenim doprinosima koje je obveznik plaćanja doprinosa dostavio nadležnom poreskom organu.

Potraživalac preplaćenih doprinosa za to podnosi zahtjev nadležnom poreskom organu.

„Povraćaj više plaćenog doprinosa vrši se u roku od 30 dana od dana odlučivanja o zahtjevu za povraćaj više plaćenih doprinosa. Ako osiguranik ostvaruje pravo na povraćaj više plaćenih doprinosa po više osnova osiguranja, povraćaj više plaćenih doprinosa se vrši po osnovu osiguranja za koje su plaćeni doprinosi nakon ostvarenja najviše godišnje osnovice. Ako više isplatilaca ima pravo na povraćaj više plaćenih doprinosa, povraćaj više plaćenih doprinosa se vrši isplatiocima koji su izvršili uplatu doprinosa nakon što je osiguranik ostvario najvišu godišnju osnovicu, srazmjerno preplaćenom iznosu“, navodi se u pravilniku.

Odani Đukanovićev kadar

Radoje Žugić obavlja funkciju guvernera Centralne banke od 2016. godine, a prije tog imenovanja u Skupštini u kojoj je većinu imao DPS i njihovi koalicioni partneri, nakratko je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića.

U Đukanovićevoj vladi je bio ministar finansija, a u izvršnu vlast je došao iz Centralne banke Crne Gore. Prije toga je od 2004. do 2010. godine bio direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a i tu je došao sa mjesta zamjenika generalnog direktora Centralne banke Crne Gore za poslove platnog prometa. Žugić je bio i direktor Zavoda za obračun i plaćanja, filijala Podgorica, kao i sekretar Direkcije javnih prihoda Crne Gore i finansijski direktor Auto-moto saveza, podsjeća Dan.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih

Foto: Tanjug/Marko Đoković

Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.

Foto: Screenshot

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata

U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi

Katnić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.

U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.

Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.

Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.

Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke

Patrijarh Porfirije

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije