Connect with us

POLITIKA

MEDOJEVIĆ NOSILAC LISTE

Branka Bošnjak predala listu Pokreta za promjene

„Krećemo u novo poglavlje“, poručila je Bošnjak

Bošnjak, Foto: Luka Zeković

Pokret za promjene predao je večeras Državnoj izbornoj komisiji (DIK) listu kandidata za poslanike i potpise podrške za predstojeće vanredne parlamentarne izbore.

Predsjedništvo te stranke ranije danas je jednoglasno donijelo odluku o samostalnom nastupu na izborima. Nosilac liste je predsjednik PzP-a Nebojša Medojević.

„Krećemo u novo poglavlje, vraćamo se našim izvornim vrijednostima i idemo na put reformi i evropskih integracija, u tom smislu je i naša lista koja nosi naziv ‘Prvo Crna Gora – Nebojša Medojević, reforme za spas države’. Uvijek smo bili prepoznati kao avangardni i kao neko ko je nudio konkretna rješenja i imaćemo priliku da to predstavimo javnosti, koja će, sigurna sam, znati to da cijeni. Stranka smo koja je potekla iz think-tank organizacije, sa ljudima koji imaju znanje da povedu ovu zemlju naprijed. Očekujem dobar rezultat i očekujte od PZP-a nešto novo, nek ostane iznenađenje. Naša lista je predvođena našim prepoznatljivim ljudima, ali je na njoj takođe mnogo mladih ljudi. Na prvom mjestu nam je Crna Gora i to će biti fina, pozitivna kampanja i koja će, nadam se, dati dobar rezultat i da ćemo imati stabilnost nakon izbora“, kazala je potpredsjednica PzP-a Branka Bošnjak nakon predaje liste.

„Očekujemo dobar rezultat, iznenađenje, želimo da izborni proces prođe u miru, da nakon izbora čestitamo jedni drugima, da ne bude tenzija i da svi priznamo rezultate. Ostaje žal što nije došlo do reforme izbornog zakonodavstva, neki budući saziv Skupštine će vjerovatno uzeti to u obzir i raditi“, kazala je Bošnjak prilikom predaje potpisa.

Na listi Pokreta za promjene nalaze se:

Nebojša Medojević, dipl. Ing. Elektrotehnike
Prof dr Branko Radulović, univerzitetski profesor
Dr Branka Bošnjak, univerzitetski profesor
Boban Stanišić, dipl. ecc
Milo Popović, student
Valentina Dabović, dipl. mng. pomorstva
Aida Kurpejović, ekonomista
Aleksandar Lekić, dipl. ecc
Ratko Đurišić, dipl. Ecc
Marija Marsenić, doktorand sociologije
Mr Goran Drobnjak, prof. engleskog jezika
Mr Vladan Raičeivić, prof. filozofije
Novak Anđelić, ekonomista
Dr. Snežana Kaluđeriović, doktor veterine
15Dr. Žan Mrdović, ljekar
Rade Grujić, dipl. Ing mašinstva
Boro Todorović, dipl. pravnik
Ranko Aligrudić, dipl. pravnik
Dr. Branka Stanković, ljekar
Mr. Nikola Vučićević, profesor
Jovanka Bogavac, dipl. Ing. rudarstva
Anika Bajić, dipl. politikolog
Miloje Nišavić dpl pravnik
Ivan Knežević, dipl. Ing. elektrotehnike
Slobodan Bobo Lazović, dipl. ecc
Tanja Perović, dipl. profesor matematike
Stanislava Vučelić, korespodent
Dražen Nikolić, dipl. ecc
Dr. Slobodan Mandić, ljekar
Aleksandar Vučković, dipl. Ing. metalurgije
Miodrag Popović, dipl. ing. agronomije
Dr. Nadžmija Lukač, prof. psiholog
Marija Vučićević, mng. pomorstva
Zdravko Vojinović, potpukovnik u penziji
Snežana Kojović, dipl. pravnik
Mladen Laban, profesor
Dr. Predrag Stanković, ljekar
Tadija Garović profesor
Drago Zečević, dipl. Ing. elektrotehnike
Marija Janković, dipl. pravnica
Žana Svrkota, dipl. pravnica
Marinko Barjaktarović, dpl. Ing. poljoprivrede
Vanja Radović, penzionerka
Aleksandar Kovačević, dipl. ecc
Mr Slađana Nedović, dipl. ecc
Bojana Popović, dipl. turizmolog
Miloš Rmuš, student
Čedomir Kavarić, revizor
Petar Radovanović, računarski tehničar
Stefan Dabetić, master geografije
Sara Ivanović, apsolvent politikologije
Zoran Tajić, dipl. Ing saobraćaja
Milana Simonović, zdravstveni tehničar
Violeta Jeremić, profesor
Radomir Bojović, preduzetnik
Rada Šćepović, dip. Ing. saobraćaja
Nikolina Marović, student
Velimir Smolović, student
Željko Liješević, nautički tehničar
Aleksandra Vujičić, dipl. Ing tehnologije
Vladislav Mitrović, ekonomista
Goran Doljanica, dip turizmolog
Tijana Rađenović, bsc. finansija
Gordana Begović, ekonomista
Danilo Čanović, preduzetnik
Andrijana Laković, novinar
Rejhan Kurpejović, student
Arsenije Lalatović, novinar
Filip Popović, pravnik
Stanica Pešić, ekonomista
Srđan Pešić, trgovac
Lazar Laličić, student
Gojko Kojovć, penzioner
Mileta Medojević, poljoprivrednik
Danilo Vukčević, student
Olfina Milićević, službenica
Ivica Golubić, preduzetnik
Martina Šćekić, dipl. ecc
Ivan Lekić, mašinski oficir plovidbe
Pero Milićević, penzioner
Marinko Medojević, dipl ing mašinstva

Rok strankama za predaju potpisa je utorak, 16. maja u ponoć.

DIK je za sada utvrdio samo izbornu listu pokreta „Pravda za sve“, na čelu sa Vladimirom Leposavićem.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Spajić: Srbi nisu genocidan narod

„Nijedan narod nije genocidan“

Spajić, Foto: Luka Zeković

„Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, poručio je premijer Spajić u objavi na društvenoj mreži “X”.

Spajić je istakao da na temelju predloženih amandmana niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku.

„Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat našeg stanovništa i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, ističe se u objavi.

Premijer zaključuje da samo radom i rezultatima kakvi su naši – Evropskoj uniji dokazujemo da se vrijedi boriti za Crnu Goru, za Zapadni Balkan i bolje sjutra svih naroda koji žive na ovim prostorima.

Osuda genocida, gdje god da se desio

Spajić je juče saopštio da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN, kao i da će glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas – Srebrenicu. Nikakav problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo”, rekao je Spajić u Skupštini Crne Gore, odgovarajući na pitanje lidera opozicione Bošnjačke stranke hoće li Crna Gora podržati Rezoluciju o Srebrenici, koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

On je najavio da će “Vlada o tome raspravljati”, ali da “misli da je to izlišno spominjati, jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku”. Najavio je i amandmane.

Premijer je naveo da prvi amandman glasi „ponavljujući da je krivica za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini“, a drugi „potvrđujući nepovredivost opšteg okvira sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini sa svim njegovim odredbama“, prenosi Glas Amerike.

“Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno- političkim činiocima za unutrašnje potrebe”, rekao je Spajić.

On je ocijenio da je “Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu”.

Obrazlažući pitanje upućeno premiieru, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović podsjetio je da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

On je naveo da bi “Crna Gora glasanjem za Rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno”.

Spajićeva najava naišla je na oštru reakciju vladajuće prosprske Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koja je saopštila da će “današnja izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciji o Srebrenici, nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društevno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.

DNP je su saopštila da je “ovakvim stavom Milojka Spajića grubo narušen koalicioni Sporazum kojim je jasno precizirano da nova izvršna vlast neće potencirati i otvarati teme koje će nas dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima”.

Oni su poručili premijeru „da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja i rada jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje našu dalju podršku njegovoj Vladi i…eventualnoj rekonstrukciji Vlade u junu”.

Američka ambasada u SAD je ranije saopštila da je Stejt dipartment imao uvid u nacrt amandmana Crne Gore na tekst Rezolucije o Srebrenici, ali je demantovala informacije koje su objavili lokalni mediji da SAD u tome imaju posredničku ulogu.

Više uticajnih crnogorskih nevladinih organizacija zahtjevalo je, u pismu upućenom premijeru Milojku Spajiću, izjašnjenje predlaže li Vlada Crne Gore amandmane na Rezoluciju o Srebrenici, te ako je to tako, da objavi i argumentovano obrazloži tekst tih amandmana.

Posebno zahtijevaju od premijera Spajića da, prilikom izjašnjavanja o eventualnim amandmanima, saopšti i da li će Crna Gora, uz njih, kosponzorisati rezoluciju o Srebrenici ili neće, i ako neće – zbog čega neće, kao i da li se, na bilo koji način, dovodi u pitanje glasanje Crne Gore o rezoluciji, u slučaju da amandmani ne budu usvojeni.

Više od 100 NVO i preko 350 građana Crne Gore, uključujući i brojne javne ličnosti, podržalo je inicijativu da Crna Gora konsponzoriše Rezoluciju o Srebrenici, navodeći da bi to bio “dostojnan izraz poštovanja prema žrtvama srebreničkog genocida i odgovornim odnosom prema budućnosti.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Stijović i Delić nisu više savjetnici Milatovića: Podnijeli ostavke iz ličnih razloga

Oni su pokrivali pozicije savjetnika za regionalni razvoj i za odnose sa javnošću

Stijović, Foto: Vlada Crne Gore

Aleksandar Stijović podnio je ostavku na mjesto savjetnika predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

„Podnio sam ostavku iz ličnih razloga. Ne bih dalje ništa da komentarišem“, rekao je Stijović „Vijestima“.

On je pokrivao poziciju savjetnika za regionalni razvoj u Kabinetu Milatovića.

Stijović je imenovan na tu poziciju u junu prošle godine.

On je bio ministar poljoprivrede u Vladi Zdravka Krivokapića do aprila 2020. godine.

Pored Stijovića, ostavku je podnio i Goran Delić savjetnik za odnose sa javnošću predsjednika Crne Gore Jakova MIlatovića.

Delić

Delić je napisao da iz ličnih razloga podnosi ostavku na to mjesto.

„Svim koleginicama i kolegama zahvaljujem na saradnji i želim puno uspjeha na ličnom i profesionalnom planu“, kazao je Delić.

On je na toj poziciji bio od sredine februara. U kabinet predsjednika došao je iz Centra za demokratsku traziciju (CDT).

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Spajić: Glasaćemo za rezoluciju o Srebrenici

„Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo“, kazao je Spajić

Foto: Gov.me/S.Matić

Premijer Milojko Spajić je kazao da će Crna Gora glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas – Srebrenicu. Nikakv problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo. Vlada će o tome raspravljati, ali mislim da je to izlišno spominjati jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku”, kazao je Spajić odgovarajući danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu.

Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Spajića hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

Ibrahimović je rekao da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.

“Ja vjerujem da možete državnički da se nosite sa svim izazovima koji su pred ovom Vladom.Vjerujem da možete da uvedete ovu državu u EU, ali imate izazov – Rezoluciju koju su podnijeli evropski partneri. …Da li vi možete odgovoriti ovako važnom izazovu”, rekao je Ibrahimović.

Istakao je da se u tekstu Rezolucije nigdje ne pominje da je jedan narod genocidan.

Spajić je odgovorio da su on i svi ljudi iz PES-a oduvijek bili prozapadno orjentisani.

“Što su iz DPS-do 2014.imali proprusku a od tada proveropsku, čestitam na promjeni. Ali oni su prihvatili moju politiku. Vi ste 25 godina vodili prorusku politiku, a onda pet godina proevropsku”.

Ibrahimović je kazao da je shvatio da će Vlada podržati Rezoluciju.

“Drago mi je da javnost to čuje, ali volio bih da svi predstavnici vlade shvate da nam je mjesto sa zemljama koje su kosponzori ove Rezolucije. To je civilizacijska potreba ovoga društva”, rekao je.

Spajić je rekao da ne prihvata tezu da je Crna Gora lošija od bilo koga:

“Mi smo jednaki sa Francuzima, Njemcima, Amerikancima, Austrijancima, uvijek. Mi nismo tikva bez korijena, naš korijen je veliki. Mi smo Evropa opet, Crna Gora se vraća svojim korijenima. Mi treba da budemo lideri u Evropi”, kazao je Spajić.

Istakao je da mnogi nisu pročitali Rezoluciju, navodeći da amandmani na Rezoluciju govore da nijedan narod nije genocidan:

“Svi naši partneri su ih podržali. Jesmo li čuli reakciju BIH? Ubijeđen sam da su amandmani odlični i da će da pokažu pravu namjeru. Treba čitav region smiriti…Vidimo da će i Jasenovac biti u proceduri. Mi smo za”, rekao je Spajić.

Amandmani će, kako je rekao, dati sigurnost da niko nema ništa protiv srpskog naroda.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije