DRUŠTVO
MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI
Godinu dana od smrti mitropolita Amfilohija: Za života obnovio i sagradio više od 650 crkava i manastira (FOTO + VIDEO)
Za poslednjih 30 godina, koliko je bio mitropolit, u Crnoj Gori obnovljeno ili sagrađeno više pravoslavnih hramova nego u vrijeme Nemanjića. Govorio je pet svjetskih jezika, a u naučnom radu koristio još tri. Bio je najobrazovaniji u Crnoj Gori. Sahrani mitropolita Amfilohija ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici prisustvovale su hiljade građana

Danas je godinu dana od smrti mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija.
U petak 30. oktobra, 2020. godine, u Podgorici je preminuo mitropolit Crnogorsko-primorski, arhiepiskop cetinjski, egzarh Pećkog trona, Amfilohije Radović.
Mitropolit Amfilohije je preminuo u 8:20 časova, u Kliničkom centru Crne Gore, u 83. godini.
Mitropolitu je 6. oktobra dijagnostifikovan koronavirus, kada je i primljen u KCCG. Njegovo zdravstveno stanje se u međuvremenu popravilo, a 20. oktobra rezultati rađenih testova su pokazali da je negativan na koronavirus. Međutim, situacija se naglo pogoršala 29. oktobra, kada je primijećeno otežano disanje.
https://www.facebook.com/beraneonline/videos/1263685853995473/
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sahranjen je 1. novembra u kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Liturgiju i opelo služio je pokojni patrijarh srpski Irinej. Mitropolit je po svojoj želji sahranjen u kripti Sabornog Hrama u Podgorici u grobu koji je pripremljen za njegovog života.

U Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na dan sahrane, Foto: Savo Prelević
Na sahrani su govorili, pored patrijarha Irineja, i današnji mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, akademik i pisac Matija Bećković, predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.

Ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na dan sahrane mitropolita Amfilohija
Mitropolit Crnogorsko-primorski, arhiepiskop cetinjski, egzarh Pećkog trona, Amfilohije Radović će definitivno ostati upamćen u istoriji ne samo Srpske pravoslavne crkve (SPC) već i cijelog pravoslavlja, kao neko ko je zaista uradio mnogo za obnovu crkvene duhovnosti posle pola vijeka komunističke duhovne pustoši, ali i kao čovjek koji je vodio ozbiljnu misionarsku djelatnost širom svijeta.
U vrijeme kada je on bio mlad u Crnoj Gori je slavu slavilo manje od 10% stanovništva. Svojom hrabrošću, nakon što je izabran u decembru 1990. godine za Mitropolita Crnogorsko-primorsko sa sjedištem na Cetinju, uspio je da vrati snagu crkvi u Crnoj Gori kakvu je imala u doba Petrovića. Sagradio je i obnovio više od 650 crkava i manastira.

„Kada je on došao 1991. godine da službuje u Podgorici bilo je 19 sveštenika u Crnoj Gori, a danas ih ima preko 200. Da ne govorim o obnovi manastira koji su svi skupa brojali isto toliko monaštava koliko je bilo sveštenika a sada ima preko 50 aktivnih manastira, muških i ženskih sa brojnim bratstvom, odnosno sestrinstvom. Evo, da kažem i ja kao rektor Bogoslovije, da je nakon 50 godina obnovljen rad cetinjske Bogoslovije koja danas broji 890 đaka i 15 profesora. 17 generacija je već završilo cetinjsku Bogosloviju. Radio Svetigora, izdavačko preduzeće Svetigora, časopis i tako dalje. Dakle, jedan veliki i upliv crkve u crnogorsko društvo, mislim da je nikada veći“, kazao je jednom prilikom, otac Gojko Perović.
Rođen na Božić, govorio pet svjetskih jezika a služio se sa tri
„Priznajem da nisam sposoban da upotrebim blagu riječ, nekad iz mene izbije Dinarac i čovjek, ali znam koja je mjera ljudskog ponašanja“, rekao je jednom prilikom mitropolit Amfilohije.
Rođen je na Božić 1938. kao Risto Radović u Barama Radovića u blizini Manastira Morače.

Mitropolit Amfilohije u mladosti
Potomak je vojvode Mine Radovića koji je prisajedinio Moraču Crnoj Gori 1820. godine. Amfilohije je često govorio – vaspitavan sam uz gusle i pripovijedanja o čojstvu i junaštvu.
Važio je za jednog od najobrazovanijih vladika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a napisao je i preveo više od 20 knjiga. Govorio je grčki, ruski, italijanski, nemački i francuski, a u naučnom radu koristio se starogrčkim, latinskim i crkvenoslovenskim.

Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine, uporedo je studirao i na Filozofskom. Postdiplomske studije nastavlja u Bernu i Rimu, gdje je magistrirao, a u Atini je doktorirao. Profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu postao je sedamdesetih godina, a u dva navrata bio je i dekan.

Episkop Banatski postaje 1985., i u Banatu će biti do 1990. kada se vraća u Crnu Goru. Kada je došao na Cetinje pričao je – tada je malo ko ovdje znao ko je Sveti Petar Cetinjski, ali svi su u kućama imali slike Josipa Broza. Često je govorio da ljudi na ovim prostorima boluju od najopakije bolesti koja se zove brozomora.
Sahranjivao ubijene na Kosovu i Metohiji 1999. i branio Džamiju u Beogradu
Mitropolit Amfilohije 1999. godine na Кosovu i Metohiji sakupljao je oskrnavljene kosti ubijenih ljudi i sahranjivao ih. On je sakupljao kosti i svakom umrlom služio opelo u vrijeme kada niko nije smio kročiti na ratom zahvaćenu kolijevku srpskog roda.

Mitropolit Amfilohije tokom sahranjivanja mrtvih na Kosovu i Metohiji
17. marta 2004. godine branio je Bajrakli džamiju od beogradske omladine koja je revoltirana paljenjem crkava na Кosovu kamenovala ovaj vjerski objekat. Pozivao je i tada, a i poslednjih dana na mir i ljubav, uvijek služeći Bogu i svome narodu.

Mitropolit Amfilohije brani Barjakli džamiju u Beogradu 2004. godine, Foto: Twitter
„Ako je briga o dostojanstvu naroda politika, onda se jesam bavio politikom“
Njegovi sledbenici govorili su da je za poslednjih 30 godina, koliko je mitropolit, u Crnoj Gori obnovljeno ili sagrađeno više pravoslavnih hramova nego u vrijeme Nemanjića.

Protivnici su ga kritikovali da se previše bavio politikom. A on je u jednom intervjuu za RTS odgovorio – ako je briga o biću naroda i o njegovom dostojanstvu politika, onda se jesam bavio politikom.
Bio je zamjenik patrijarha Pavla od 2007. do njegove smrti 2009. i nakon toga do izbora patrijarha Irineja 2010. godine. Tih godina pitali su ga da li sebe vidi kao kao novog patrijarha, a on je odgovorio: „neće me se Crnogorci tako lako ratosiljati“.

Mitropolit Amfilohije i patrijarh Pavle
Govorio je da je samo Albanija Envera Hodže bila više ateistička zemlja od socijalističke Crne Gore, ali je i sam bio iznenađen 30 godina kasnije brojem ljudi na litijama koji su protestovali zbog usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Govorio na sahranama Bulatovića, Đinđića, Kiša… Bio svjedok istorije
Bio je svjedok važnih istorijskih događaja. Bio je na Cetinju 1989. prilikom povratka posmrtnih ostataka kralja Nikole. Govorio je na sahranama Danila Kiša, Zorana Đinđića, Momira Bulatovića.

Blagoje Jovović njemu se ispovijedio u manastiru Ostrog 1999. i prvi put rekao da je on izvršio atentat na Antu Pavelića.
Govorio je da neće umrijeti, a da na vrh Lovćena ne vratim Njegoševu kapelu, koja je srušena 1974. godine, i na čijem mjestu je napravljen mauzolej, rad Ivana Meštrovića.

Mitropolit Joanikije i blaženopočivši mitropolit Amfilohije, Foto: Savo Prelević
Kada je lider DPS-a i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio da će raditi na obnovi autokefalne crnogorske crkve, mitropolit Amfilohije je poručio da je to prvi put u istoriji da ateista hoće da pravi crkvu.

Mitropolit Amfilohije predvodi jednu od litija u Podgorici
Jedan je od najzaslužnijih što je nakon tri decenije Đukanovićev DPS postao opozicija u Crnoj Gori.
Pišu: Berane online / agencije

Dolazak mitropolita Amfilohija na Kosovo

Dolazak mitropolita Amfilohija na Kosovo

DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















