DRUŠTVO
MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI
Godinu dana od smrti mitropolita Amfilohija: Za života obnovio i sagradio više od 650 crkava i manastira (FOTO + VIDEO)
Za poslednjih 30 godina, koliko je bio mitropolit, u Crnoj Gori obnovljeno ili sagrađeno više pravoslavnih hramova nego u vrijeme Nemanjića. Govorio je pet svjetskih jezika, a u naučnom radu koristio još tri. Bio je najobrazovaniji u Crnoj Gori. Sahrani mitropolita Amfilohija ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici prisustvovale su hiljade građana

Danas je godinu dana od smrti mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija.
U petak 30. oktobra, 2020. godine, u Podgorici je preminuo mitropolit Crnogorsko-primorski, arhiepiskop cetinjski, egzarh Pećkog trona, Amfilohije Radović.
Mitropolit Amfilohije je preminuo u 8:20 časova, u Kliničkom centru Crne Gore, u 83. godini.
Mitropolitu je 6. oktobra dijagnostifikovan koronavirus, kada je i primljen u KCCG. Njegovo zdravstveno stanje se u međuvremenu popravilo, a 20. oktobra rezultati rađenih testova su pokazali da je negativan na koronavirus. Međutim, situacija se naglo pogoršala 29. oktobra, kada je primijećeno otežano disanje.
https://www.facebook.com/beraneonline/videos/1263685853995473/
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sahranjen je 1. novembra u kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Liturgiju i opelo služio je pokojni patrijarh srpski Irinej. Mitropolit je po svojoj želji sahranjen u kripti Sabornog Hrama u Podgorici u grobu koji je pripremljen za njegovog života.

U Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na dan sahrane, Foto: Savo Prelević
Na sahrani su govorili, pored patrijarha Irineja, i današnji mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, akademik i pisac Matija Bećković, predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.

Ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na dan sahrane mitropolita Amfilohija
Mitropolit Crnogorsko-primorski, arhiepiskop cetinjski, egzarh Pećkog trona, Amfilohije Radović će definitivno ostati upamćen u istoriji ne samo Srpske pravoslavne crkve (SPC) već i cijelog pravoslavlja, kao neko ko je zaista uradio mnogo za obnovu crkvene duhovnosti posle pola vijeka komunističke duhovne pustoši, ali i kao čovjek koji je vodio ozbiljnu misionarsku djelatnost širom svijeta.
U vrijeme kada je on bio mlad u Crnoj Gori je slavu slavilo manje od 10% stanovništva. Svojom hrabrošću, nakon što je izabran u decembru 1990. godine za Mitropolita Crnogorsko-primorsko sa sjedištem na Cetinju, uspio je da vrati snagu crkvi u Crnoj Gori kakvu je imala u doba Petrovića. Sagradio je i obnovio više od 650 crkava i manastira.

„Kada je on došao 1991. godine da službuje u Podgorici bilo je 19 sveštenika u Crnoj Gori, a danas ih ima preko 200. Da ne govorim o obnovi manastira koji su svi skupa brojali isto toliko monaštava koliko je bilo sveštenika a sada ima preko 50 aktivnih manastira, muških i ženskih sa brojnim bratstvom, odnosno sestrinstvom. Evo, da kažem i ja kao rektor Bogoslovije, da je nakon 50 godina obnovljen rad cetinjske Bogoslovije koja danas broji 890 đaka i 15 profesora. 17 generacija je već završilo cetinjsku Bogosloviju. Radio Svetigora, izdavačko preduzeće Svetigora, časopis i tako dalje. Dakle, jedan veliki i upliv crkve u crnogorsko društvo, mislim da je nikada veći“, kazao je jednom prilikom, otac Gojko Perović.
Rođen na Božić, govorio pet svjetskih jezika a služio se sa tri
„Priznajem da nisam sposoban da upotrebim blagu riječ, nekad iz mene izbije Dinarac i čovjek, ali znam koja je mjera ljudskog ponašanja“, rekao je jednom prilikom mitropolit Amfilohije.
Rođen je na Božić 1938. kao Risto Radović u Barama Radovića u blizini Manastira Morače.

Mitropolit Amfilohije u mladosti
Potomak je vojvode Mine Radovića koji je prisajedinio Moraču Crnoj Gori 1820. godine. Amfilohije je često govorio – vaspitavan sam uz gusle i pripovijedanja o čojstvu i junaštvu.
Važio je za jednog od najobrazovanijih vladika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a napisao je i preveo više od 20 knjiga. Govorio je grčki, ruski, italijanski, nemački i francuski, a u naučnom radu koristio se starogrčkim, latinskim i crkvenoslovenskim.

Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine, uporedo je studirao i na Filozofskom. Postdiplomske studije nastavlja u Bernu i Rimu, gdje je magistrirao, a u Atini je doktorirao. Profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu postao je sedamdesetih godina, a u dva navrata bio je i dekan.

Episkop Banatski postaje 1985., i u Banatu će biti do 1990. kada se vraća u Crnu Goru. Kada je došao na Cetinje pričao je – tada je malo ko ovdje znao ko je Sveti Petar Cetinjski, ali svi su u kućama imali slike Josipa Broza. Često je govorio da ljudi na ovim prostorima boluju od najopakije bolesti koja se zove brozomora.
Sahranjivao ubijene na Kosovu i Metohiji 1999. i branio Džamiju u Beogradu
Mitropolit Amfilohije 1999. godine na Кosovu i Metohiji sakupljao je oskrnavljene kosti ubijenih ljudi i sahranjivao ih. On je sakupljao kosti i svakom umrlom služio opelo u vrijeme kada niko nije smio kročiti na ratom zahvaćenu kolijevku srpskog roda.

Mitropolit Amfilohije tokom sahranjivanja mrtvih na Kosovu i Metohiji
17. marta 2004. godine branio je Bajrakli džamiju od beogradske omladine koja je revoltirana paljenjem crkava na Кosovu kamenovala ovaj vjerski objekat. Pozivao je i tada, a i poslednjih dana na mir i ljubav, uvijek služeći Bogu i svome narodu.

Mitropolit Amfilohije brani Barjakli džamiju u Beogradu 2004. godine, Foto: Twitter
„Ako je briga o dostojanstvu naroda politika, onda se jesam bavio politikom“
Njegovi sledbenici govorili su da je za poslednjih 30 godina, koliko je mitropolit, u Crnoj Gori obnovljeno ili sagrađeno više pravoslavnih hramova nego u vrijeme Nemanjića.

Protivnici su ga kritikovali da se previše bavio politikom. A on je u jednom intervjuu za RTS odgovorio – ako je briga o biću naroda i o njegovom dostojanstvu politika, onda se jesam bavio politikom.
Bio je zamjenik patrijarha Pavla od 2007. do njegove smrti 2009. i nakon toga do izbora patrijarha Irineja 2010. godine. Tih godina pitali su ga da li sebe vidi kao kao novog patrijarha, a on je odgovorio: „neće me se Crnogorci tako lako ratosiljati“.

Mitropolit Amfilohije i patrijarh Pavle
Govorio je da je samo Albanija Envera Hodže bila više ateistička zemlja od socijalističke Crne Gore, ali je i sam bio iznenađen 30 godina kasnije brojem ljudi na litijama koji su protestovali zbog usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Govorio na sahranama Bulatovića, Đinđića, Kiša… Bio svjedok istorije
Bio je svjedok važnih istorijskih događaja. Bio je na Cetinju 1989. prilikom povratka posmrtnih ostataka kralja Nikole. Govorio je na sahranama Danila Kiša, Zorana Đinđića, Momira Bulatovića.

Blagoje Jovović njemu se ispovijedio u manastiru Ostrog 1999. i prvi put rekao da je on izvršio atentat na Antu Pavelića.
Govorio je da neće umrijeti, a da na vrh Lovćena ne vratim Njegoševu kapelu, koja je srušena 1974. godine, i na čijem mjestu je napravljen mauzolej, rad Ivana Meštrovića.

Mitropolit Joanikije i blaženopočivši mitropolit Amfilohije, Foto: Savo Prelević
Kada je lider DPS-a i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio da će raditi na obnovi autokefalne crnogorske crkve, mitropolit Amfilohije je poručio da je to prvi put u istoriji da ateista hoće da pravi crkvu.

Mitropolit Amfilohije predvodi jednu od litija u Podgorici
Jedan je od najzaslužnijih što je nakon tri decenije Đukanovićev DPS postao opozicija u Crnoj Gori.
Pišu: Berane online / agencije

Dolazak mitropolita Amfilohija na Kosovo

Dolazak mitropolita Amfilohija na Kosovo

DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














