Connect with us

DRUŠTVO

POZNATI REDITELJ

Kusturica: „Marko Kovačević nije kriv! Nisam vrijeđao Crnu Goru i njenu himnu“

„Ideja da su riječi himne Crne Gore kapitalno djelo Sekule Drljevića ne mogu biti dokaz da sam ja vrijeđao himnu Crne Gore“

Lavina zaključaka, vezanih za moj tekst, koji su preplavili sajtove te novine u Crnoj Gori i Srbiji, uopšte ne odgovaraju istini. Sve liči na dugo pripremanu zasjedu, zapaćenu u ideološki harmonizovanoj kuhinji iz čijih kloaka novinari poput obavještajaca uglas formiraju kompromitujuće naslove, saopštio je reditelj Emir Kusturica.

Podsjećamo, Kusturica je podržao predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića protiv kojeg se vodi sudski postupak zbog nepoštovanja državne himne. On je navodno tokom intoniranja himne pokazao srednji prst.

Pismo Kusturice prenosimo integralno:

Kao prvo:

Ja nemam ništa protiv Crne Gore, dapače, zahvalan sam njenom rukovodstvu iz vremena raspada Jugoslavije, najviše Milu Đukanoviću, na prihvatanju moje porodice u teškim devedesetim godinama. Tada sam i postao građanin te zemlje i dobio ličnu kartu, dakle, prihvatio sve standarde na koje obavezuje taj dokument. Na škveru u Herceg Novom, uz pomoć prijatelja, izveden je projekat „Stanica“ koji i danas stoji kao ukras i jedno od kulturnih središa Crne Gore.

Kao drugo:

U vrijeme raspada bivše Jugoslavije (druge i treće), isticao sam često da je Crna Gora svoju državnost stekla prije svih, ali nikada nisam skrivao da mi je teško palo rasturanje svih Jugoslavija, od prve do posljednje. Tako je moralo da bude, pa sam se i ja prilagodio novim uslovima i često bivao napadan na Zapadu, posebno od francuskih intelektualaca, da sam srbojugoslovenski nacionalista i, evo, doživio u zrelim godinama života, da je prikriveno jugoslovenstvo, do kojeg ne držim nimalo, danas najpoželjnija politička ideja, pojava koja već liči na političku korektnost.

Kao treće:

Riječi se otimaju i mogu da imaju suvišnu dozu ironije kada čovjek želi da postigne efekat potreban da bi čitaoci shvatili, u ovom slučaju, besmislenost sudskog predmeta, koji je na osnovu fotografija meni predočen o srednjem prstu Kovačevića, a moj zaključak bio je da je tu krivica nedokaziva. To, naravno, ne znači da kontrola misli i onoga što prsti ukucaju ima stopostotnu preciznost. Ideja da su riječi himne Crne Gore kapitalno dijelo Sekule Drljevića ne mogu biti dokaz da sam ja vrijeđao himnu Crne Gore. To je zaključio neko sa teškim predumišljajem. Neko ko je učitao u moj tekst vlastitu pakost prema piscu. A šta može biti više od toga da napišeš tekst himne svoje države ili da taj tekst bude uzet posthumno, bez obzira na to šta ja mislim o Sekuli Drljeviću. Jesam li ja nešto o njemu prethodno pisao ili govorio? Nisam. Nikada se nisam uplitao u političke procese koji su se odvijali u Crnoj Gori, ali budno sam ih pratio.

Kao četvrto:

Pokušaj da čujem neke od svojih prijatelja i shvatim šta se dogodilo, u čemu je tajna tako snažne reakcije, nije uspio. Jedan mi je, umjesto razgovora, poslao SMS sa nekog sajta kao argument zbog kojeg ne želi sa mnom da razgovara, a tekst je glasio – „Uz omalovažavanje i vrijeđanje himne Crne Gore, Emir Kusturica podržao Marka Kovačevića”. U mom tekstu toga nema. Ovako efikasnu laž nisu mogli, nekad davno, da sklepaju ni efikasni Gebelsovi propagandisti koji za današnje redare medijske arene izgledaju kao raspali amateri. Dakle, nije neophodno da se omalovažava himna, nego je istina da ako dokazuješ da Marko nije kriv, ti, po toj logici, omalovažavaš i himnu. Neće moći, ništa me neće zaustaviti da prvom prilikom dođem u Crnu Goru i da na bilo kojem mjestu, stojeći u stavu mirno, slušam njinu himnu.

Kao peto:

Ovaj medijski vrtlog je proizveden mojom prirodom koja nije nikada bila usmjerena, ali i zlom namjerom zvjeri u ljudskom obličju koji znaju kako da ubace novu kost u arenu, nahrane masu koja istinu pronalazi u novinskim napisima, a ne u onome što bi moglo da bude pravedno i istinito. Politička i ideološka pripadnost je, nažalost, postala sudbina današnjeg čovječanstva. Ja sam spreman da na sebe preuzmem krivice koje mi pripadaju. Ima ih, nažalost, kao i kod većine živih ljudi. Jedino što bih opet, da je bilo ko, sa bilo kojim političkim predznakom, a ne Marko Kovačević, bio u paradoksalnoj situaciji gdje se zumira pozicija srednjeg prsta (nedokazivo izuzev u ideološkoj isključivosti) i na toj osnovi vodi sudski proces, bio protiv i napisao nekoliko redova u prilog unaprijed osuđenog.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije