Connect with us

POLITIKA

IDEJA BILA DA IH OSTANE OSAM, A DA UKUPNO BUDE 16 ILI 17 RESORA

Ovi političari su bili kandidati Krivokapića za ministre u rekonstruisanoj Vladi

Predsjednik Vlade je opet izostavio sa liste članova rekonstruisane Vlade lidere DF-a Mandića, Kneževića i Medojevića, dok je za nove potpredsjednike planirao, pored Abazovića kao prvog vicepremijera, Branku Bošnjak i Moma Koprivicu

Premijer Zdravko Krivokapić imao je spreman plan rekonstrukcije Vlade, na čijem spisku nije bilo čelnika Demokratskog fronta. DF je preduprijedio početak razgovora o tome, kada su objavili da je vrijeme da se razgovara o nekoj novoj vladi, prenose „Vijesti“ pozivajući se na više izvora.

Prema jednom izvoru, kako navode, bio je „pripremljen predlog liste ministara koji ostaju i onih koji bi mogli pokriti ostala ministarstva“.

„Planirano je da budu sazvane konsultacije i da se razgovara o tom predlogu,“ navodi izvor.

Krivokapić je 21. septembra saopštio da pristaje na rekonstrukciju Vlade i više resora, ali pod određenim uslovima od kojih je jedan da on bira ministre.

Kako je tada saopšteno iz kabineta premijera, rekonstrukcija Vlade bi bila zasnovana na nekoliko principa. Jedan je da predsjednik Vlade odlučuje o tome koji su ministri rezultatima u proteklom periodu odgovorili izazovima resora koje pokrivaju.

Vlada bi imala, kako je objasnio, tri potpredsjednika. Aktuelni potpredsjednik Dritan Abazović bi bio prvi potpredsjednik, a ostali bi bili i resorni ministri.

U saopštenju je navedeno da je premijer odlučio da resori koji su se pokazali kao obimni sa aspekta njihove funkcionalnosti budu podijeljeni saglasno dogovoru sa parlamentarnom većinom:

“Kandidate za nove ministre predlaže predsjednik Vlade nakon konsultacija sa parlamentarnom većinom, posebno vodeći računa o prošlogodišnjem sporazumu nosilaca tri izborne liste, kompetentnosti i rodnoj ravnopravnosti”

Krivokapić je saopštio da Vlada ima podršku „sve dok se nešto novo ne desi“.

„Da bi se to novo desilo, moraju se pokrenute određene procedure koje to obezbjeđuju. Za novu Vladu i premijera treba da postoji saglasnost 41 poslanika, da li će to biti u skorije vrijeme ili ne, ja ne znam“, istakao je on u Beogradu na pres konferenciji sa predsjednicom Vlade Srbije, Anom Brnabić.

Kako pišu“Vijesti“ predsjednik Vlade je za potpredsjednike planirao da ostavi Dritana Abazovića (GP URA) kao prvog vicepremijera, a da druge dvije pozicije pokrivaju Branka Bošnjak (Pokret za promjene) i Momo Koprivica (Demokrate). Ranije je u saopštenju iz njegovog kabineta objavljeno da bi novi potpredsjednici bili zaduženi za određene resore – odnosno ministarstva.

Ideja je bila da ostane osam ministarstva a da ih ukupno bude 16 ili 17, a u opciji za neka od tih mjesta su bili Božena Jelušuć i Suada Zoronjić (URA) Zdenka Popović i Boris Bogdanović (Demokrate), Zatim Strahinja Bulajić i Slaven Radunović (DF), zatim bivši ministar policije Andrija Jovićević, lider SNP Vladimir Joković i poslanica Danijela Đurović, te Miroslav Jeremić, Mirko Lalatović, Mara Šćepanović i Danijela Pavićević, sadašnja direktorica „Službenog lista“ i bivša poslanica SNP.

Jedno mjesto premijer je namijenio manjinama.

Najveći konstituent vlasti u Crnoj Gori- Demokratski front (DF) je 1. novembra objavio da neće biti rekonstrukcije Vlade. Jedan od lidera DF Andrija Mandić kazao je tada da je došao trenutak da konstatuju da se zbog Abazovića i Krivokapića završava faza razgovora za rekonstrukciju Vlade.

Krivokapić je rekao da od stupanja na funkciju ima „opstrukciju koja je neprimjerena“.

„Ako želimo da se igramo sa državom, dajte da se igramo. Sa državom ne može da se igra bilo koji političar, bez obzira na bilo koju podršku. Narod je važniji od bilo koje politike, a pogotovo političkih lidera koji zbog nevidljivosti pokušavaju da pokažu svoju moć“, kazao je Krivokapić u Beogradu.

Rekao je da je spreman za bilo kakav vid saradnje koja će unaprijediti rad Vlade i svih državnih institucija, kako bi ih ojačali i učinili takvim da građani imaju benefit od toga.

On je 21. septembra saopštio da pristaje na rekonstrukciju Vlade i više resora, ali pod određenim uslovima od kojih je jedan da on bira ministre. Kako je tada saopšteno iz Kabineta premijera, rekonstrukcija Vlade bi bila zasnovana na nekoliko principa. Jedan je da predsjednik Vlade odlučuje o tome koji su ministri rezultatima u proteklom periodu odgovorili izazovima resora koje pokrivaju.

U saopštenju je navedeno da je premijer odlučio da resori koji su se pokazali kao obimni sa aspekta njihove funkcionalnosti budu podijeljeni saglasno dogovoru sa parlamentarnom većinom „Kandidate za nove ministre predlaže predsjednik Vlade nakon konsultacija sa parlamentarnom većinom, posebno vodeći računa o prošlogodišnjem sporazumu nosilaca tri izborne liste, kompetentnosti i rodnoj ravnopravnosti“, saopšteno je tada iz Kabineta premijera.

Komentarišući izjavu premijera da DF ucjenjuje, Slaven Radunović je novinarima rekao da je logičan potez da premijer podnese ostavku jer mu je lista koju je predvodio na izborima i skupštinska većina uskratila podršku.

„A to što neko želi da morališe DF-u,:“Nećete nas valjda srušiti sa DPS-om“, ne, mi hoćemo da pravimo vladu sa onima koji su pobijedili na izborima 30.avgusta. Svi smo tu, 41 nas je, svi smo živi i zdravi, možemo ponovo da glasamo. Ako se ovaj projekat nije pokazao kao dobar, dajte da ga promijenimo“, rekao je Radunović.

Istakao je da se ova Vlada nije pokazala kao dobra: „Kako će ova Vlada biti smijenjena, da li ostavkom premijera, da li tako što će biti podnijet zahtjev za njegovu smjenu i izglasano nepovjerenje, da li će da bude neko saglasje, vidjećemo. Postoje različiti načini, ali jedno je sigurno- rekonstrukcije nema, a status kvo sigurno neće ostati“.

Istakao je da će najvjerovatnije u ponedjeljak početi dijalog oko nove Vlade i da će se u toku novembra naći rješenje: „Svima nam je sve jasno, nema razloga da se odugovlači“.

Poslanica GP URA Božena Jelušić je kazala da su spremni da razgovaraju i da sebe ne vide kao nekoga ko koči procese, ponavljajući da je za tu partiju izglasavanje Tužilačkog savjeta prioritet.

„O tome šta će se dogoditi i na koji način će se ta većina od 41 poslanika dogovoriti, to ostaje da vidimo kad počnemo da razgovaramo“, rekla je Jelušić. Ona je istakla da je ekspertska vlada minimum da bi se postigao konsenzus između ideološki različitih političkih subjekata.

„To smo morali da uradimo da bismo demontirali tridesetogodišnji politički sistem, a ne zbog bilo kakve krvoločnosti“, rekla je Jelušić.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić pita Crnu Goru: Kakav je smisao rezolucije o Srebrenici, kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je?

Uvodna obraćanja na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Kotoru

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da su organizovali veličanstven skup i da očekuju velike stvari.

On je to rekao u uvodnom dijelu trećeg regionalnog samita o Planu rasta za Zapadni Balkan, koji organizuje u Kotoru.

Samit okuplja sve lidere Zapadnog Balkana i dalje će operacionalizovati Plan rasta za Zapadni Balkan.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala da iz BiH dolaze spremni kada je u pirtanju implementacija Plana rasta. Istakla je da je raduje da pored panela, BiH bi trebalo da bude domaćin sljedećeg panela.

Premijer Kosova Aljbin Kurti je rekao da su u Crnoj Gori imali prijatelja, jer su Albanci našli sklonište i gostoprimstvo na čemu su im zahvalni.

Istakao je da se zahvaljuje Spajiću na gostoprimstvu i organizaciji sastanka.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o Srebrenici.

„Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je“, pitao je on.

Istakao je da „svako neka nosi“ svoju odgovornost.

Vučić je kazao da će se ponašati u skladu sa odlukom.

Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije