Connect with us

POLITIKA

NOVA VLADA CRNE GORE

Pogledajte biografije budućeg premijera i ministara

Novi premijer Milojko Spajić je rođen 1987. godine u Pljevljima gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju

Mandatar i budući premijer Milojko Spajić, Foto: Iva Mandić/Pobjeda

Skupština Crne Gore trebalo bi sjutra da glasa o izboru nove 44. vlade, a mandatar Milojko Spajić predložio je ranije njen program i sastav. Portal RTCG donosi biografije mandatara, kandidata i kandidatkinja za ministre.

Mandatar i budući premijer Milojko Spajić

Milojko Spajić je rođen 1987. godine u Pljevljima gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Kao stipendista japanske vlade, u okviru programa Monbukagakusho stipendija, prvu godinu studija je završio na Osaka Univerzitetu, a zatim na redovnim četvorogodišnjim studijama diplomirao Ekonometriju i kvantitavnu ekonomiju na Fakultetu ekonomskih nauka na Saitama Univerzitetu. U okviru razmjene jedan semestar proveo je i na najboljem kineskom tehničkom univerzitetu Tsinghua.

Zvanje magistra stekao je, takođe kao stipendista, u Francuskoj na HEC Paris, koji je po Financial Timesu broj jedan škola u Evropi za finansije.

Nakon školovanja je radio u Tokiju i Singapuru, u globalnim bankarskim korporacijama Citi Bank i Goldman Sachs, i nakon toga bio partner Venture Capital fonda u Singapuru.

U Crnu Goru se vratio 2020. godine, kako bi svojim znanjem i iskustvom pomogao zemlji. Pored našeg govori i šest svjetskih jezika. Kao nestranačka ličnost bio je član savjetničkog tima nosioca izborne liste „Za budućnost Crne Gore“ i mandatara za sastav Vlade, Zdravka Krivokapića. Poziciju ministra finansija i socijalnog staranja pokrivao je od decembra 2020. do aprila 2022. godine.

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić

Aleksa Bečić je rođen na Cetinju. Osnovnu i srednju školu završio je u Podgorici. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, jula 2010. godine. Magistrirao je na istom fakultetu, marta 2014. godine, na smjeru Računovodstvo i revizija.

Ptpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić (Foto: Skupština Crne Gore)

Duži niz godina djeluje na političkoj sceni Crne Gore, pokrivajući izuzetno značajne javne funkcije, a kao nosilac više izbornih lista na lokalnom i državnom nivou u kontinuitetu postiže odlične izborne rezultate. U kampanji „Mladost. Mudrost. Hrabrost.” – na izborima 2014. godine, „Pobjede, a ne podjele” – na izborima 2016. godine, „Ili ljudi ili kriminalci” – na izborima 2017. godine, „Raditi. Graditi. Živjeti”, „Dođi kući, jer imamo plan” i „Ljudi za 21. vijek” – na izborima 2018. godine, “Mir je naša nacija“ – na izborima 2020. i 2021. godine, zajedno sa timom ljudi i političkim subjektom na čijem je čelu, ostvario je impresivne izborne rezultate.

Osnivač je Demokratske Crne Gore, a za predsjednika Demokrata je izabran na Prvom kongresu koji je održan 31. maja 2015. godine. Na parlamentarnim izborima održanim 16. oktobra 2016. godine, izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore. Na Drugom kongresu partije, održanom 25. maja 2019. godine, jednoglasno je reizabran za predsjednika Demokratske Crne Gore.

Takvim rezultatima, načinom vođenja politike, rukovođenja strankom, liderskim kapacitetima, zavrijedio je da punih šest godina bude u samom vrhu najpopularnijih lidera crnogorske političke scene.

Petnaestak godina se aktivno bavio sportom – fudbalom. Osvajač je dva Kupa Crne Gore u seniorskoj konkurenciji i bivši je reprezentativac Crne Gore u mlađim kategorijama.

Za predsjednika Skupštine Crne Gore izabran je 23. septembra 2020. godine. Time je postao najmlađi predsjednik Skupštine u istoriji crnogorskog parlamentarizma.

Bio je član Savjeta za odbranu i bezbjednost, koji čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

Momo Koprivica je rođen u Nikšiću, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore upisao je 2003. godine, a diplomirao 2007. godine sa prosječnom ocjenom 9,84 kao višestruko nagrađivani najbolji student generacije.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica (Foto: Skupština Crne Gore)

Za rezultate ostvarene tokom studija prava dobio je: Nagradu Advokatske komore „Prof. dr Petar Stojanović“ koja se tradicionalno dodjeljuje, kao najbolji diplomirani student prava u 2007. godini, Nagradu Opštine Nikšić povodom Dana oslobođenja za najbolje studente, Atlas stipendiju koju redovno i tradicionalno dodjeljuje Atlas fondacija najboljim studentima, Nagradu za najboljeg polaznika Krivično pravne klinike, redovne godišnje nagrade Pravnog fakulteta za najbolje studente.

Nakon položenih postdiplomskih ispita sa najvišom ocjenom, magistrirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (pravno-ekonomski smjer) i položio usmeni dio doktorskih studija. Autor je naučnih i stručnih radova iz oblasti Ekonomske analize prava, Neoinstitucionalne ekonomske teorije i Ekonomije javnog sektora.

Radio je više godina kao asistent u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore (pravno-ekonomska oblast i predmet Osnovi ekonomske politike). Učestvovao je u istraživačkim i stručnim aktivnostima naučnih udruženja i drugih institucija iz te oblasti.

Na parlamentarnim izborima, održanim 16.10.2016. godine, izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore. Potpredsjednik je Demokratske Crne Gore od 14.06.2015. godine.

Na parlamentarnim izborima, održanim 30.08.2020. godine, izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević

Osnovnu školu i gimnaziju zavrsio je u Podgorici. Upisuje studije medicine 1979/80. godine u Nišu, a završava 1985. godine. Radni angažman započinje 1985. kao pripravnik-stažer u Medicinskom zavodu Titograd, a nastavlja stalnim angažmanom ljekara opšte prakse u Zavodu za hitnu pomoć KBC Titograd, u periodu od 1986. do 1990. godine.

Specijalizaciju iz oblasti opšte hirurgije dobija 1990. godine, a specijalizira u decembru 1994. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu, čime dobija zvanje specijaliste opšte hirurgije. Po povratku iz Beograda, nastavlja rad na Hirurškoj klinici, sada KCCG (Klinicki centar Crne Gore), kao specijalista opšte hirurgije.

Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević (Foto: skupština.me)

Godine 1998. dobija subspecijalizaciju iz kardiohirurgije u Kardiocentru „Giorgio Mazzini“u Teramu, u Italiji.

Po završetku subspecijalističkog perioda, 2000. godine, vraća se u KCCG, priprema, organizuje i obrazuje ekipu koja sa njim na čelu osniva Kardiohirurgiju u Crnoj Gori.

U stručnom pogledu osnivač je crnogorske kardiohirurgije i prvi kardiohirurg.

Uradio je prvu operaciju na otvorenom srcu u istoriji crnogorske medicine, 26. aprila 2003. godine i od tada se, svakodnevno, najteže i nakomplikovanije hirurske intervencije rade u KCCG.

Iz oblasti kardiohirurgije studijski se obrazovao na tečajevima i kongresima širom Evrope (Beč, Barselona, Rim, Cirih, Lisabon, Stokholm i dr).

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj

Nik Đeljošaj je rođen 12. novembra 1979. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Tuzima, dok je studije završio na Kosovu.

Kao student bio je aktivan u studentskim organizacijama, a cilj mu je bio poboljšanje statusa Albanaca u Crnoj Gori kao i vraćanje statusa samostalne lokalne samouprave Opštini Tuzi.
Po završetku studija, bio je angažovan kao profesor u gimnaziji u Tuzima. Od 2000. godine bavi se i privatnim biznisom.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj (Foto: Skupština Crne Gore)

Posvećenost politici započinje u partiji Građanska inicijativa, a kasnije u Albanskoj alternativi, gdje danas obavlja funkciju predsjednika partije.

Uspješno je obavljao funkcije zamjenika ministra obrazovanja, poslanika Skupštine Crne Gore i državnog sekretara u Ministarstvu javne uprave.

Oženjen i otac četvoro djece.

Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić

Dragoslav Šćekić, rođen je 10. jula. 1977. godine u Beranama. Po struci je diplomirani ekonomista.
U periodu od 2003 – 2008. godine radio je u Atlasmont banci, na poslovima kontrole platnog prometa. Funkciju Predsjednika opštine Berane obavljao je od 31. marta 2014. do 11. marta 2021. godine, kada je preuzeo funkciju v.d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić (Foto: Skupština CG)

Poslanik Skupštine Crne Gore bio je u dva mandata, u periodu od 2009 – 2012. godine i od 2013. do kraja aprila 2014. godine. Od 2014 – 2018. godine bio je potpredsjednik Skupštine Zajednice opština Crne Gore, a nakon toga i potpredsjednik Upravnog odbora ZOCG.

Takođe, učestvovao je kao član delegacije Crne Gore na sjednicama Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope u Strazburu, u periodu od 2016-2021. Godine.

Oženjen je i ima petoro djece.

Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović

Ivanović je diplomirao i magistrirao, s najvišim ocjenama, na Odsjeku za filozofiju Univerziteta u Bolonji, a doktorirao na Odsjeku za filozofiju i religijske studije Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju u Trondhajmu. Pored akademskog obrazovanja, završio je i profesionalne postdiplomske studije u oblasti diplomatske prakse na Institutu Ujedinjenih nacija za istraživanje i obuku.

Tokom naučne karijere radio je na Univerzitetu u Levenu, Van Lir Institutu u Jerusalimu i Univerzitetu Donja Gorica, a usavršavao se na Univerzitetu u Orhusu i Norveškom institutu u Atini. Od aprila 2022. je naučni saradnik na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore.

Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović (Foto: Pokret Evropa sad)

Bio je gostujući profesor na Univerzitetu Sjevernog Bengala u Indiji, a od marta 2021. je gostujući profesor na Univerzitetu Vita-Salute San Rafaele u Milanu. Održao je i više predavanja po pozivu u Podgorici, Beogradu, Bratislavi, Minsku i Parizu. Autor je više monografija i naučnih radova.

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović

Radulović je rođen u Podgorici, a odrastao u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u San Francisku, a diplomirao na Univerzitetu Kalifornije u Dejvisu, gdje je studirao Biotehnologiju i menadžment tehnologije.

Radio za neke od najvećih svjetskih kompanija u oblastima biotehnologije, automobilske industrije i zelene energije uključujući i kompaniju „Tesla“.

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović (Foto: Pokret Evropa sad)

Nakon povratka u Crnu Goru 2020. godine, bio je predsjednik Odbora direktora nove avio-kompanije Air Montenegro i izvršni direktor Montenegro Works-a.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović

Odović je rođen 1986. godine u Pljevljima. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a Pravni fakultet u Beogradu, kao odličan student sa prosječnom ocjenom iznad 9. U toku studija nagrađivan je za odličan uspjeh u postizanju znanja. Dobitnik je nagrade “Zadužbine Milivoja Jovanovića i Luke Ćelovića” za najbolji studentski rad.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović (Foto: Skupština Crne Gore)

U Hagu je prošao obuku iz oblasti izrade zakona, a u Njemačkoj u oblasti ustavne zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Pohađao je multidisciplinarne dodiplomske studije u Beogradskoj otvorenoj školi čija je vizija društvo zasnovano na slobodi, znanju i inovaciji. Nakon završenih osnovnih studija volontirao je u Narodnoj kancelariji Predsjednika Republike.

Karijeru je počeo u Ustavnom sudu u kome je, kao najvišem sudskom tijelu, sticao pravna znanja. Dalja karijera ga je usmjerila na finansije i finansijsko pravo, pa je u Komisiji za hartije od vrijednosti bio viši savjetnik za zastupanje i, između ostalog, učestvovao u radnoj grupi za pripremu Pregovaračke pozicije za Pregovaračko poglavlje 4 u pristupanju Republike Srbije Evropskoj Uniji. U Vladi Zdravka Krivokapića je obavljao funkciju Državnog sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević

Gorčević, rođena Šukurica, je diplomirana pravnica. Bila je radno angažovana u izdavačkoj kući “Nova knjiga” u Podgorici, a potom kao savjetnica za manjinska prava u kabinetu sada bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore prof. dr Zdravka Krivokapića.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (Foto: Pokret Evropa sad)

Članica je Predsjedništva PES-a i poslanica u Skupštini Crne Gore.

Ministar finansija Novica Vuković

Vuković je diplomirani ekonomista. U NLB banci radio je od 2004. do oktobra 2021. godine. Učestvovao je u značajnijim projektima, među kojima je implementacija i uvođenje platnog prometa u komercijalne banke, s ciljem jačanja bankarskog sektora i transformacije platnog prometa.

Bio je i član tima u procesu spajanja Komercijalne banke i NLB banke, a radio je i na programu podrške Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) i NLB banke projektu “Žene u biznisu”.

Ministar finansija Novica Vuković (Foto: Linkedin)

Nakon rada u NLB banci imenovan je na poziciju generalnog direktora Direktorata državnog trezora. Na čelu državnog trezora bio je od oktobra 2021. do oktobra 2022. godine, da bi karijeru potom nastavio u privatnom sektoru. Dugogodišnji je kadar u bankarskom sektoru, sa značajnim iskustvom u javnim finansijama.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović

Prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović je vanredni profesor iz oblasti marketinga i menadžmenta. Od 2020. godine zaposlena je na Univerzitetu Donja Gorica. Trenutno je dekan Fakulteta za kulturu i turizam i direktor škole Vatel Montenegro- International Hospitality Management—Vatel.

U periodu od 2011. do 2020. bila je zaposlena na Univerzitetu Mediteran kao prorektor za međunarodnu saradnju i dekan Fakulteta vizuelnih umjetnosti (2016-2019), administrativni direktor i zamjenik izvršnog direktora (2012-2016) i savjetnik za međunarodnu saradnju i marketing (2011-2012).

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović (Foto: Pokret Evropa sad)

Bila je učesnik brojnih programa mobilnosti i gostujući predavač na velikom broju evropskih i svjetskih univerziteta. Učestvovala je u realizaciji preko pedeset međunarodnih i nacionalnih naučno- istraživačkih projekata. Autorka/koautorka je pet naučnih monografija i stručnih knjiga od kojih su dvije na engleskom jeziku, kao i preko dvadeset poglavlja u monografijama, knjigama i enciklopedijama relevantnih međunarodnih izdavača.

Autorka/koautorka je više naučnih radova indeksiranih u Web of Science bazi (SCI/SCIE/SSCI liste). Ekspert je za akreditaciju/reakreditaciju studijskih programa visokog obrazovanja i programa cjeloživotnog učenja pri Agenciji za obezbjeđenje i kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore od 2018. godine. Član je Odbora za ekonomiju i demografiju, CANU od 2019. godine.

Na listi nezavisnih eksperata pri Ministarstvu nauke od 2019. godine. Član je mnogih savjeta i stručnih tijela u oblasti nauke i obrazovanja.

Ministar pravde Andrej Milović

Milović je diplomirao je na Fakultetu za državne i evropske studije, a specijalizirao Evropske studije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore. Takođe, diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, a specijalizirao u oblasti Pravosuđa na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i stipendija za akademske rezultate, a sa 20 godina postao je i član MENSA.

Ministar pravde Andrej Milović (Foto: PES )

Pohađao je mnogobrojne političke akademije i programe u zemlji i inostranstvu. Tokom svoje karijere, radio je kao advokat u renomiranoj advokatskoj kancelariji „Prelević“. U 42. Vladi Crne Gore bio je generalni direktor Direktorata za blokčejn i kriptovalute pri Ministarstvu finansija i socijalnog staranja.

Nakon toga, izabran je za državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava i člana Tužilačkog savjeta, gdje je dao ključni doprinos smjeni bivšeg i izboru sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca, kao i energičnoj borbi protiv tzv. „stečajne mafije“ i korupcije u pravosuđu.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić

Nišić je diplomirana pravnica. Bila je sekretarka Koordinacionog tijela za realizaciju programa Evropa Sad.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić

Funkcionerka je i poslanica PES-a.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun

Šimun je rođen u Podgorici gdje je završio Osnovnu školu “Štampar Makarije” kao đak generacije, a potom gimnaziju “Slobodan Škerović”, prirodno matematičkog smjera, kao dobitnik diplome “Luča A”. Diplomirao je 2013. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, kao jedan od najboljih studenata generacije sa prosječnom ocjenom 9.44.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Foto: Pokret Evropa sad)

U više navrata nagrađivan poveljama kao student sa visokim prosjekom od strane Medicinskog fakulteta. Dobitnik je stipendije Vlade Crne Gore za talentovane studente, četiri godine konsekutivno.

Specijalizaciju iz oblasti ginekologije i akušerstva završio je 2021. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, s najvišom ocjenom. Od početka profesionalne karijere zaposlen je na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore, gdje radi kao ginekolog-akušer. Završio je napredni nivo škole ultrazvuka iz oblasti fetalne medicine na Ginekološko-akušerskoj klinici Kliničkog centra Srbije.

Doktorand je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Autor je i koautor nekoliko naučnih radova.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović

Mujović je rođen u Kotoru. Godine 1997. upisuje Elektrotehnički fakultet u Podgorici. Na Odsjeku za energetiku i automatiku ovog fakulteta diplomirao je 9.11.2001. godine na temu “Optimalna raspodjela tokova snaga“, kao prvi student u generaciji.

Nagrađen je od Elektrotehničkog fakulteta kao najbolji student generacije. Učestvovao je na ljetnjoj akademiji najboljih studenata tehničkih nauka Jugoistočne Evrope – “Summer Academy 2002“.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović (foto: www.usg.ac.me)

U periodu od 2007. do 2009. godine je bio član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, kao predstavnik saradnika u nastavi.

Od 2011. do 2018. godine je bio član “Centra mladih naučnika” pri Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Od 2013. do 2019. godine je obavljao funkciju prodekana na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici. Bio je član je Savjeta za naučno-istraživačku djelatnost Ministarstva nauke Crne Gore od 2016. do 2020. godine. Od 2019. godine obavlja funkciju dekana Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici i člana Senata Univerziteta Crne Gore.

Ministar unutrašnjih poslova Boris Bogdanović

Boris Bogdanović, diplomirani pravnik, rođen je u Podgorici. Završio je Školu Demokratskog rukovođenja. Polaznik je brojnih seminara i edukativnih radionica kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Duži niz godina obavljao je odgovorne i zahtjevne poslove iz oblasti političkog marketinga – osmišljavanje, organizacija i realizacija izborne kampanje na lokalnom i državnom nivou.

Ministar unutrašnjih poslova Boris Bogdanović

Radio je kao šef IT centra. Bio je šef Kreativnog tima Alekse Bečića u Izbornom centru ,,Mladost. Mudrost. Hrabrost.“.

Na parlamentarnim izborima, održanim 16. oktobra 2016. godine, izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore.

Bio je član Ustavnog odbora, Zakonodavnog odbora i Odbora za bezbjednost i odbranu u Skupštini Crne Gore.

Bio je Generalni sekretar Demokrata od 14. juna 2015. godine, rukovodilac Generalnog sekretarijata Demokratske Crne Gore i predsjednik Kluba poslanika.

Bio je član Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore, Ustavnog odbora, Zakonodavnog odbora i Odbora za bezbjednost i odbranu.

Ministar odbrane Dragan Krapović

Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.

Ministar odbrane Dragan Krapović (Foto: Demokratska Crna Gora)

Prije angažmana u ovoj jedinici lokalne samouprave, radio je u „Komercijalnoj banci AD Budva” u pravnom sektoru.

Od 2009. godine bavi se privatnim poslom iz oblasti turizma i ugostiteljstva.

Odlično poznaje engleski jezik i služi se italijanskim jezikom.

Oženjen je suprugom Sandrom i otac je troje djece.

Na Prvoj sjednici Glavnog odbora Demokrata, u novom sazivu, 25. maja 2019. godine, izabran je za potpredsjednika Demokratske Crne Gore.

Na parlamentarnim izborima, održanim 30. avgusta 2020. godine, izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore.

Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović

Vladimir Martinović je rođen u Kolašinu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u opštini Kolašin. Osnovne studije završio je 2012. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore sa prosječnom ocjenom 8,34. Specijalističke studije završio je na Pravosudnom smjeru Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici 2013. godine, sa prosječnom ocjenom 10, a završio je i Školu demokratskog rukovođenja.

Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović (Foto: Skupština CG)

Tokom studiranja, bio je studentski predstavnik i član Debatnog kluba Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa kojim je osvajao brojne nagrade. Radio je u advokatskoj kancelariji u Podgorici, duži niz godina djeluje na političkoj sceni Crne Gore, pokrivajući značajne društveno-političke funkcije.

Na mjestu potpredsjednika Demokratske Crne Gore je od 14. juna 2015. godine.

Na parlamentarnim izborima, održanim 30. avgusta 2020. godine, izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore.

Poslaničke funkcije tokom 27. saziva Skupštine Crne Gore:
– član Ustavnog odbora; Zakonodavnog odbora i Odbora za međunarodne odnose i iseljenike;
– zamjenik člana Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).

Trenutno je na čelu Opštine Kolašin.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović

Tamara Vujović je rođena 25. 8. 1975. godine. Medicinski fakultet u Beogradu završila je 2001. godine. Na specijalizaciji fizikalne medicine bila je od 2005. do 2010. na istom fakultetu.

Kao ljekar opšte prakse radila je u Domu zdravlja Voždovac od 2002. do 2003. godine, a u Institutu “Dr Simo Milošević” od 2005. do 2010.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović (Foto: Skupština Crne Gore)

Godine 2015. bila je potpredsjednica Opštine Herceg Novi, a 2016. pomoćnik ministra zdravlja u prelaznoj Vladi.
U periodu 2017-2018. bila je na poziciji ljekara specijaliste fizijatra u PZU “Dr Dimitrijević” u Herceg Novom.

Na mjesto savjetnika predsjednika Opštine Herceg Novi dolazi 2017. godine.

Godine 2016. boravila je u SAD-u, na IVLP programu State Departmenta.

Funkciju generalnog sekretara NVO “Gradjanski savez” Herceg Novi obavljala je 2016. godine.
Od 2015. godine član je Predsjedništva Udruženja fizijatara Crne Gore.
Od 2018. – profesor medicinske grupe predmeta u Srednoj mješovitoj školi “Ivan Goran Kovačić” Herceg Novi (Odsjek: Fizioterapeutski tehničar).
Bila je saradnik u nastavi na Primijenjenoj fizioterapiji u Igalu, u nekoliko nastavnih godina.

Na Parlamentarnim izborima, održanim 30.08.2020. godine, izabrana je za poslanicu u Skupštini Crne Gore.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković

Vladimir Joković je rođen 2. januara 1967. godine u Plužinama.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković (Foto: Skupština Crne Gore)

Poslaničke funkcije koje je obavljao u mandatu od 2020. godine do 2022. godine:

-Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet
-član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike
-član Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije
-šef Stalne delegacije pri Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran (UzM).
Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore (SNP) od 2017.godine.

Bivši je predsjednik Karate saveza Crne Gore.

Predstavljao je SR Jugoslaviju u karateu od 1991. do 2000. godine i osvajač je mnogih nagrada. Jedan je od najpoznatijih majstora karatea iz Crne Gore. Ima četvrti Dan crni pojas u karateu i pobednik je više nacionalnih prvenstava Srbije i Crne Gore i regiona na Balkanu u karateu.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj

Maraš Dukaj je rođen 1985. godine. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Tuzima. Četvorogodišnje studije je završio na Učiteljskim studijama Univerziteta Crne Gore, a magistrirao je na Evropskom univerzitetu u Tirani, stekavši zvanje magistra školske psihologije.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj (Foto: Skupština Crne Gore)

Radio kao profesor razredne nastave u osnovnim školama u Tuzima. Radio je kao novinar i urednik na TV Boin. Šest godina je obavljao funkciju direktora direktorata u Ministarstvu prosvjete. Obavljao je različite rukovodeće funkcije u Opštini Tuzi.

Polaznik je brojnih seminara, treninga i obuka iz oblasti obrazovanja i ljudskih prava. Alumnista je Škole demokratskog rukovođenja, a uspješno je završio Školu političkih studija Savjeta Evrope.
Od 28. aprila 2022. godine je ministar javne uprave.

Učesnik je mnogih konferencija i foruma u zemlji i inostranstvu.

Govori albanski, crnogorski i engleski jezik.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka

Fatmir Gjeka rođen je 17. aprila 1975. godine u Baru. Završio je Ekonomski fakultet Univerziteta “Luigj Gurakuqi”u Skadru, 1997. godine.

U periodu od 2005. do 2007. godine pohađao je postdiplomske studije iz oblasti preduzetničke ekonomije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka (Foto: Skupština Crne Gore)

U periodu od 2002. do 2011. godine bio je sekretar Sekretarijata za budžet i finansije Opštine Ulcinj.

Bio je član Komisije za finansiranje lokalne samouprave i predsjednik ove komisije u jednom mandatu.
U novembru 2011. godine izabran je za direktora Javnog preduzeća u Ulcinju.

Na Ustavotvornoj skupštini Demokratske partije, održanoj 24. decembra 2011. godine, izabran je za predsjednika ove partije.

Kao predstavnik Albanske koalicije (Demokratska partija, Albanska alternativa i Demokratska veza u Crnoj Gori) izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore, na parlamentarnim izborima održanim 14. oktobra 2012. godine.

Bio je član Odbora za evropske integracije, Odbora za antikorupciju i zamjenik člana Stalne delegacije pri parlamentarnoj dimenziji Centralnoevropske inicijative (CEI PD).
Kao poslanik, bio je i predsjednik Kluba poslanika albanskih partija, Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije Crne Gore.

Fatmir Đeka izabran je za gradonačelnika Ulcinja, 24. februara 2014. godine, kao kandidat koalicije “Zajedno za budućnost Ulcinja”, Nove demokratske snage i Pozitivne Crne Gore. Bio je na ovoj funkciji do 21. marta 2016. godine.
Za predsjednika Turističke organizacije Ulcinj, izabran je 27. juna 2018. godine.

POLITIKA

Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici

„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

Izvor: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.

„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.

Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.

„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.

Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“

„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.


Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.

„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“

Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.

„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.

„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“

„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“

„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.


„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“


Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.

„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.

Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“

„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“

Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“

„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“

„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.

Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.

„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.

„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.

Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.

Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,

očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,

kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,

kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.

Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.

Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.

(MINA)

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik

Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.

Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.

Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije