Connect with us

DRUŠTVO

NACIONALNI SAVJET O DODJELI STANOVA I KREDITA OTKRIO:

Sudijama i tužiocima dijelili stanove po bagatelnim cijenama

Ćalović Marković je pojasnila da je zakonom bilo propisano da se sudijama i tužiocima nisu mogli dijeliti stanovi od Vlade. Riječ je, kako je istakla, o dodjeli stanova i kredita koja se dešavala na tajan način, bez ikakvih rang lista. Tražili su, navodi, novac za renoviranje stana iste godine kada bi kupili auto

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Rukovodilac stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović Marković kazala je da država specijalnoj tužiteljki Miri Samardžić 2004. godine predala stan pod Malim brdom od 80 metara kvadratnih za 3.291 eura, odnosno 41 euro po metru kvadratnom.

„Devet godina kasnije, na njen zahtjev je utvrđeno da je stan koji je otkupila od države veći, pa je zaključila Aneks ugovora i kupila dodatnih 14 metara kvadratnih za 1.428 eura, odnosno 102 eura po metru kvadratnom,“ navodi se u prezentaciji Ćalović Marković.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić traži zatim 2018. godine od Vladine Komisije za stambena pitanja da joj odobri kredit navodeći, između ostalog, „ukoliko Država na ovaj način u potpunosti riješi stambeno pitanje ovog tužioca sigurno bio podstrek za njeno dalje profesionalno angažovanje“.

Vladina komisija joj daje kredit od 10.000 eura sa obavezom da vrati 2.000.

Ćalović Marković je navela da je u godini kada je dobila kredit od države, Samardžić bila vlasnik stana od 94 metra kvadratna koji je dobila od države, a suprug vlasnik kuće od 170 i stana od 120 metara kvadratnih.

„Mjesečno su zarađivali oko 2.800 eura i živjeli su sami,“ istakla je ona.

Ona je istakla primjer i Sonje Bošković, tužiteljke u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Bošković se lično obraća Vladinoj Komisiji ne navodeći iznos kredita koji traži, već „određeni novčani iznos“.

„U tom periodu je bila član Komisije za praćenje kodeksa tužilačke etike Tužilačkog savjeta“, navela je Ćalović Marković, dodajući da je ona sigurno trebalo da zna da je dodjela stambene pomoći suprotna zakonu.

Nejasno je, dodala je čelnica MANS-a, na osnovu čega joj Vladina Komisija daje kredit od 30.000 eura sa obavezom da vrati 6.000. Rata za kredit iznosi 30,3 eura.

„U godini kad je dobila kredit po povoljnim uslovima, bila je vlasnik stanova od 121 i 40 m2, poslovnog prostora od 25 m2 i oko 125.000 m2 zemljišta“, navodi se u prezentaciji.

Navela je da je Vladina Komisija Budimiru Šćepanoviću, sudiji Ustavnog suda, dodijelila stan od 90 metara kvadratnih.

On je taj stan dobio za malo više od 13.000 eura.

Sudija Vrhovnog suda Vesna Begović traži pomoć od države 2017. godine. Stan od 52metara kvdratnih u kome živi sama je davno dobila od Vlade, i treba mu rekonstrukcija a navodi i da pošto je na prizemlju provalnici joj kradu stvari sa balkona i ugrožavaju bezbijednost.

„Takođe napominjem, da se iz hobija bavim slikarstvom, ali zbog pozicije stana koji se nalazi na prizemlju, i nemogućnosti provjetravanja istog, moje zdravstveno stanje je ugroženo, obzirom da uljane bolje koje koristim za rad imaju štetno dejstvo za zdravlje ukoliko se prostorije redovno ne provjetravaju,“ navodi se u dokumentu koji je danas predstavljen.

Vladina Komisija joj nudi stan od 75 metara kvadratnih na trećem spratu, u Univerzitetskom centru, ali ih 2017. obavještava da odustaje. „Međutim, ostajem pri zahtjevu za dodjelu novčanog kredita u iznosu od 40.000 eura. Na prednje sam prinuđena zbog traženja meni pogodnije lokacije, a zbog porodičnih razloga… kao i zbog mojih zdravstvenih problema.“

Komisija joj 2017. dodjeljuje kredit za poboljšanje ulova stanovanja od 40.000 eura, iako je odlukom propisano da on, kako navodi Ćalović Mrković, može iznositi do 15.000 eura.

“Funkcionerima se može dodijeliti za poboljšanje uslova stanovanja do 15.000″, kazala je Ćalović Marković, navodeci da je time prekršena odluka.

kazala da je Zakonom bilo propisano da se sudijama i tužiocima nisu mogli dijeliti stanovi od Vlade.

Riječ je, kako je istakla, o dodjeli stanova i kredita koja se dešavala na tajan način, bez ikakvih rang lista.

Na konferenciji su predstavljeni, kako se navodi, primjeri kršenja zakona i procedura u oblasti stambene politike Vlade.

Konferenciji prisustvuje i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Na prethodnoj konferenciji predstavljani su primjeri više tužilaca, sudija, ministara…

Sudija Vrhovnog suda Dragica Milačić dobija 20.000 eura, Ćalović Marković navodi da se u odluci navodi da ona ima izuzetne rezultate, ali se navode koji. Ona je u tom periodu kupila automobil i imala stan od 108 metara kvadratnih.

Sudija Miraš Radović prijavljuje 2010. godine da je dobio 40.000, a dvije godine kasnije i stan od 109 za njegov stan od 85 metara kvadratnih. Ćerka u tom periodu dobija automobil.

Sudija Nevenka Popović dobila je stan od 64 kvadrata za 13.358 eura, Svetlana Radošević od 94 od 16.187 eura. Senka Danilović dobila je 40.000, a vraća oko 8.000 eura…

Specijalni tužilac Veljko Rutović dobio je stan od 90 metara kvadratnih, dok je tužilac Miloš Šoskić dobio stan od 75 metara kvadratnih.

Specijalna tužiteljka Vesna Jovićević dobila je 30.000 eura, a već su imali stan i stambeno-poslovni prostor.

Abazović: Brojni nisu bili nikakvi socijalni slučajevi

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da građani imaju pravo da znaju gdje ide njihov novac.

“Sada vam je jasno zašto je histerija manjinskih partija prema novoj Vladi, zašto ne zele da radi tužilaštvo i sudstvo,” kazao je Abazović.

Brojni primjeri nisu, dodao je, bili nikakvi socijalni slučajevi.

Advertisement
Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Dječaku iz Bara banka otpisala naslijeđeni dug, pomogao Spajić i najavio pomoć MFSS

Ministar finansija i socijalnog staranja izjavio je ovim povodom „posvećeni najvažnijima – građanima, ovo je godina socijalne pravde“

Foto: Shutterstock

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Dječaku iz Bara Kristijanu Peraku, Crnogorska komercijalna banka (CKB) otpisala je dug naslijeđen od njegovih preminulih roditelja.

Dug koji je autistični dječak naslijedio bio je u iznosu od 11.639 eura.

Peđa Perak, koji brine o dječaku i njegovom liječenju, na društvenim mrežama tražio je pomoć od institucija, ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića i NVO koje se bave zaštitom djece kako bi dug bio otplaćen.

Na Tviteru Ministarstva je objavljeno da je  socijalna pravda ujedinila Crnu Goru, odnosno da su građani podijelili priču na mrežama i zahvaljujući brzim reakcijama Spajića i CKB Kristijanu je otpisan naslijeđen dug.

Ovakav gest prokomentarisao je i ministar navodeći da su „posvećeni najvažnijima – građanima, ovo je godina socijalne pravde“.

„Kristijanu je otpisan naslijeđeni kredit. Upućen je zahtjev za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu kao i za finansijsku pomoć pri daljem liječenju“, stoji u objavi.

Perak se zahvalio svima koji su prethodnih dana uplatili novac za rješavanje problema dječaka.

„Novac koji je uplaćen u razgovoru sa najaktivnijim ljudima koji su djelili objave rečeno mi je da ostavim za njegovo liječenje a u pitanju je suma nešto malo možda manja od 3.000 eura. Ako neko želi da njegov novac vratimo ili proslijedimo nekom drugom molim da mi se javi. Od srca hvala svima“, napisao je Peđa Perak na Fejsbuku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Novak Đoković dobija mural u Beranama visok 10 metara (VIDEO + FOTO)

Inicijativu za izradu murala pokrenula je NVO „Together Montenegro“ iz Luksemburga i Škola sporta „Iva“ uz podršku Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Opštine Berane

Foto: Berane online

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković dobiće uskoro mural u centru Berana, u ulici Svetog Save.

Akademski slikari Tamara Osmjalić i Irvin Masličić, naši sugrađani, uz pomoć kolege iz Srbije Stefana Stojanovića su nam kazali da će mural, u visini od 10 metara, završiti u narednih pet dana.

Inicijativu za izradu murala, kako je saopšteno za naš portal, pokrenula je NVO „Together Montenegro“ iz Luksemburga i Škola sporta „Iva“ uz podršku Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO Opštine Berane.

Piše: Berane online

Videohttps://m.facebook.com/story.php?story_fbid=1407054199670076&id=107086230831300

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kavarić, advokat Mitropolije, kandidat za Tužilački savjet

Izmjenama u Zakonu o Državnom tužilaštvu promijenjena je struktura Tužilačkog savjeta, koji bira specijalnog tužioca i ostale tužioce, pa će imati 11 članova – po pet iz redova tužilačke organizacije i uglednih pravnika i jednog predstavnika Ministarstva pravde

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu raspisao je oglas za izbor četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i jednog iz nevladinog sektora, u skladu sa izmijenjenim Zakonom o Državnom tužilaštvu.

Podgorički advokat Dalibor Kavarić, pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske i član njenog pravnog savjeta, potvrdio je za „Dan“ da će biti jedan od kandidata koji će aplicirati za mjesto u Tužilačkom savjetu iz reda uglednih pravnika.

Kavarić je rođen 1975. godine u Podgorici, a diplomirao je na Pravnom fakultetu 2003. godine. Govori dva jezika i trenutno je na postdiplomskim studijama u Rimu.

Kandidati za Tužilački savjet moraju da imaju najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, da uživaju lični i profesionalni ugled i da nijesu osuđivani za krivična djela koja državne tužioce čine nedostojnim za obavljanje tužilačke funkcije u skladu sa ovim zakonom. Konkurs je otvoren deset dana.

Izmjenama u Zakonu o Državnom tužilaštvu promijenjena je struktura Tužilačkog savjeta, koji bira specijalnog tužioca i ostale tužioce, pa će imati 11 članova – po pet iz redova tužilačke organizacije i uglednih pravnika i jednog predstavnika Ministarstva pravde.

Ovim izmjenama predviđeno je da se većina sastava Tužilačkog savjeta – pet pravnika i predstavnik Ministarstva pravde – biraju prostom većinom u Skupštini, te da njihovim izborom prijevremeno prestaju mandati aktuelnim članovima TS, što je jedno od rješenja koje je kritikovala i Venecijanska komisija. Ministar pravde bira jednog člana Tužilačkog savjeta.

Prema zakonu, iz redova uglednih pravnika ne može bit izabrano za članstvo u Tužilačkom savjetu lice koje je bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade i predsjednika Crne Gore ili lica koje bira, imenuje ili postavlja Skupština, predsjednik Crne Gore ili Vlada, u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva ili srodnik po tazbini do prvog stepena.

Konkurs za jednog člana Tužilačkog savjeta kojeg predlažu nevladine organizacije otvoren je 30 dana. Važe isti uslovi, s tim što organizacije koje predlažu kandidata moraju da biti registrovane najmanje tri godine, da u osnivačkom aktu i statutu imaju kao osnovne ciljeve i djelatnosti pitanja iz oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i da su se u prethodne tri godine kontinuirano bavile tim pitanjima.

Takođe, NVO bi morala da je u prethodne tri godine, prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za člana Tužilačkog savjeta, realizovala projekte u oblasti vladavine prava, rada državnog tužilaštva ili borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Odbor za politički sistem obustavio je postupak izbora vrhovnog državnog tužioca jer se stupanjem na snagu izmjena zakona obustavljaju početi postupci izbora funkcionera u tužilaštvu.

Zakon usvojen 12. maja

Parlamentarna većina je u aprilu predložila nove izmjene ovog zakona, nakon što prethodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija (VK).

Zakon je usvojen 12. maja, ali je predsjednik države Milo Đukanović odbio da ga potpiše.

Vladajuća većina je zakon ponovo usvojila 27. maja, bez prisustva opozicije. Zbog tužilačkog zakona, DPS bojkotuje Skupštinu od 17. maja, jer je, kako su kazali, vladajuća većina odbila njihovu ponudu da se usvajanje zakona odloži i da se pokrenu razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu.

VK je dostavila mišljenje i na revidirani predlog izmjena zakona o tužilaštvu, u kojem je pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo upozorila na moguću politizaciju Tužilačkog savjeta.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije