DRUŠTVO
NOVE MJERE VAŽIĆE OD 19. JUNA DO 2. JULA
Ukida se vremensko ograničenje rada lokala, tržnih centara, na proslavama dozvoljeno prisustvo do 100 osoba…
„Ukida se vremensko ograničenje rada priređivača igara na sreću. Umjesto od 7 do 23 sata, priređivači igara na sreću rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom“

S obzirom na to da je u Crnoj Gori prvom dozom protiv koronavirusa do sada vakcinisano nešto preko 30 odsto punoljetnih, a da je u cjelosti imunizovana četvrtina odraslih, i imajući u vidu da je broj oboljelih, koji je za pola godine oboren za više od deset i po hiljada, i sada ih je manje od 400, i uvažavajući savjesnu reakciju građana na do sada propisane mjere, Savjet za borbu protiv koronavirusa odlučio je da se maksimalno liberalizuju uslovi rada i života u Crnoj Gori, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja.
Iz tog Vladinog resora na čijem je čelu Jelena Borovinić Bojović su poručili da će uz poštovanje već propisanih epidemioloških mjera, od 19. juna 2021. godine do petka 2. jula 2021. godine važiti sljedeće mjere:
1. Ukida se vremensko ograničenje rada ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), koji, umjesto do ponoći, mogu da organizuju radno vrijeme u skladu sa definisanim radnim vremenom i uz saglasnost nadležne lokalne samouprave. Na snazi ostaje mjera zabrane izvođenja muzičkog programa uz učešće pjevača i muzičara, osim na terasi/bašti u periodu od 20 do 23 sata i uz stogo poštovanje akata koji propisuju ograničenja za buku.
2. Ukida se vremensko ograničenje rada privrednih društva i preduzetnika koji se bave trgovinom neprehrambenih proizvoda i pružanja usluga (tržni centri, prodavnice obuće i odjeće, kozmetički, frizerski saloni, i sl.). Oni su do sada mogli da rade do 23 sata, a od sjutra organizuju radno vrijeme u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
3. Ukida se vremensko ograničenje rada priređivača igara na sreću. Umjesto od 7 do 23 sata, priređivači igara na sreću rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
4. Ukida se vremensko ograničenje rada ustanova obrazovanja i kulture. Umjesto do 22 sata, rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
5. Dozvoljava se održavanje treninga sportista (sportista amatera i sportista rekreativaca) i sportskih takmičenja i turnira sportista u manjim zatvorenim sportskim objektima (baloni i drugo) uz poštovanje posebnih mjera u sportu i rekreaciji koje su propisane u Naredbi.Ove aktivnosti su do sada bile zabranjene.
6. Ukida se vremensko ograničenje rada za privredna društva i preduzetnike koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama. Umjesto do 22 sata, rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
7. Ukida se vremensko ograničenje za dostavu hrane – ketering. Umjesto do 22 sata, rad mogu da organizuju u skladu sa definisanim radnim vremenom kao i prije pandemije izazvane novim korona virusom.
8.Produžava se rad dječijih igraonica. Umjesto od sedam do 20 sati, dječje igraonice mogu da rade do 22 sata.
9. Povećava se dozvoljeni broj posjetilaca javnim priredbama, političkim i privatnim skupovima, proslavama, svadbama, žurkama kao i drugim manifestacijama na
otvorenim javnim mjestima i terasi/bašti ugostiteljskog objekta. Umjesto 50, njima može da prisustvuje do 100 lica. Organizator je obavezan da odredi lice odgovorno za kontrolu primjene propisanih mjera.
10. Povećava se dozvoljeni broj prisutnih osoba sahranama sa 50 na 100 lica. Na snazi ostaje zabrana primanja saučešća i obaveza nošenja zaštitnih maski.
11. Povećava se dozvoljeni broj učenika koji su na đačkim ekskurzijama i izletima sa 50 na 100. Organizator đačkih i učeničkih ekskurzija i izleta, obavezan je da odredi lice odgovorno za kontrolu primjene propisanih mjera.
12. Povećava se broj prisutnih na zabavnim, sportskim i rekreativnim aktivnostima za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, ringišpil, grupni treninzi i sl.) sa 50 na 100 lica.
13. Dozvoljava se održavanje muzičkih manifestacija na otvorenom uz posjedovanje:
a. negativnog rezultata PCR testa koji nije stariji od 72 sati ili
b. brzog antigenskog testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2) – BAT koji nije stariji od 48h, ili
c. pozitivnog rezultat PCR testa koji je stariji od 14 i nije stariji od 90 dana ili
d.pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG, koji nije stariji od 90 dana ili
e.dokaz da je prošlo 14 dana od potpune vakcinacije protiv COVID-19.
Potrebno je da organizator angažuje dovoljan broj osoba koje će biti odgovorne za sprovođenje svih higijensko-epidemioloških mjera, shodno Preporukama Instituta za javno zdravlje.
14. Dozvoljava se početak rada noćnih klubova/barova i diskoteka uz posjedovanje:
a. negativnog rezultata PCR testa koji nije stariji od 72 sati ili
b.brzog antigenskog testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2) – BAT koji nije stariji od 48h, ili
c. pozitivnog rezultat PCR testa koji je stariji od 14 i nije stariji od 90 dana; ili
d. pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG, koji nije stariji od 90 dana ili
e. dokaz da je prošlo 14 dana od potpune vakcinacije protiv COVID-19.
Potrebno je da organizator angažuje dovoljan broj osoba koje će biti odgovorne za sprovođenje svih higijensko-epidemioloških mjera, shodno Preporukama Instituta za javno zdravlje.
15. Širi se lista zemalja čiji državljani u Crnu Goru ulaze pod istim uslovima koji su važili prije COVID-19 epidemije. Crna Gora, bez testova ili dokaza o vakcinaciji, svoje granice otvara i za Norvešku i Kazahstan. Od ranije, isto važi da državljane Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, države članice Evropske unije, Izraela, Švajcarske, Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, i Moldavije.
DRUŠTVO
Jokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška
Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
„Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je ministru sporta i mladih Zoranu Jojiću zahtjev za davanje saglasnosti da se gradski bazen, koji je odlukom Vlade Crne Gore nazvan po Petru II Petroviću Njegošu, preimenuje u „Zimski bazen Kotor“. Jokić je poručio da je prethodni naziv bazena, po Zoranu Džimiju Gopčeviću, izazvao međudržavne probleme i mogao usporiti evropski put Crne Gore, ali da odluka da se objekat nazove po Njegošu predstavlja grešku i dodatno bi produbila nezadovoljstvo u Kotoru.
Jokić je u otvorenom pismu ministru naveo da je, osim formalnog zahtjeva za promjenu naziva, smatrao svojom obavezom da kotorskoj i crnogorskoj javnosti obrazloži razloge takvog predloga.
Kako je istakao, ime Zorana Džimija Gopčevića, koje je bazen ranije nosio, bez opravdanja u istorijskim činjenicama, prema njegovoj ocjeni, postalo je povod za međudržavne probleme, dok je jedan od najvećih kotorskih sportista doveden u situaciju da se o njegovom životu i djelu javno sudi bez mogućnosti odbrane.
“Naša mukom stečena i obnovljena prijateljstva su, ne našom voljom, nakon imenovanja bazena razvrgnuta, naše pravo da donosimo odluke zasnovane na činjenicama dovedeno u pitanje i što je najbolnije od svega, najveći vaterpolista našeg grada i zasigurno jedan od najprimjerenijih građana izveden na javno suđenje bez prava na odbranu i istinu. Takav položaj je bio vrlo delikatan za grad poput Kotora, koji je oduvijek predstavljao vrata Crne Gore prema Evropi i svijetu“, naveo je Jokić.
Prema njegovim riječima, lokalna uprava je, iako teška srca, prihvatila da se naziv bazena promijeni, imajući u vidu značaj evropskih integracija za Crnu Goru.
Zbog toga je, kako je objasnio, 19. oktobra ministru dostavio predlog da objekat ubuduće nosi naziv „Zimski bazen Kotor“, očekujući da će Ministarstvo uvažiti specifičnost situacije i omogućiti da se pitanje konačno riješi.
Međutim, Jokić tvrdi da je bio neprijatno iznenađen kada je saznao da je ministar predložio da bazen nosi ime Petra II Petrovića Njegoša, što je Vlada prihvatila.
„Najneprijatnije sam bio iznenađen kada sam pročitao u medijima najavu da ćete za ime bazena u Kotoru predložiti ime Petra II Petrovića Njegoša, vjerujući da je u pitanju neprovjerena informacija. Činjenicom da ste ipak, formalno Vladi predložili ovaj naziv, što je i prihvaćeno, ostali smo svi zatečeni. Ovakav postupak predstavlja, ubijeđen sam nesvjesno, sipanje soli na našu ranu“, poručio je Jokić.
Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
Podsjetio je i da je Njegoš 1850. godine na Prčanju napisao testament, kao i na njegove riječi iz 1848. godine da su Boka i Crna Gora spojene „kao duša i tijelo“.
Jokić je ukazao i na to da se u neposrednoj blizini bazena već nalaze Osnovna škola „Petar II Petrović Njegoš“ i Njegoševa ulica, te da grad na brojne načine čuva uspomenu na crnogorskog vladiku.
Ipak, smatra da imenovanje bazena po Njegošu nije doprinijelo produbljivanju te istorijske veze, već da je izazvalo suprotan efekat.
“Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić.
U formalnom zahtjevu dostavljenom Ministarstvu sporta i mladih, Opština Kotor navela je da je predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ u skladu sa članom 106a Zakona o sportu, koji omogućava imenovanje sportskih objekata prema nazivu lokalne samouprave ili naselja na čijoj se teritoriji nalaze.
Kako je obrazloženo, naziv neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet Kotora.
Iz Opštine smatraju da činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne predstavlja zakonsku prepreku za njegovu naknadnu promjenu.
Jokić je zatražio da Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema zahtjeva dostavi saglasnost na predloženi naziv, nakon čega bi odluka bila upućena Skupštini opštine Kotor na razmatranje i odlučivanje.
Predsjednik Opštine pozvao je ministra da zahtjev razmotri u najkraćem mogućem roku, kako bi se, kako je poručio, konačno zatvorilo pitanje koje je izazvalo brojne polemike i nezadovoljstvo u Kotoru.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
POLITIKA3 дана ranijeBešić objavio istraživanje: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto podrške, DPS ima 19 odsto, Mandićev NSD 10,1 odsto…
EKONOMIJA3 дана ranijeDio privrednika najavljuje rast cijena: Vlada planira da trgovcima ograniči marže od 1. januara kako bi spriječila veći udar na životni standard građana zbog zbog primjene „Euro modela“
DRUŠTVO3 дана ranijeJokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška
POLITIKA2 дана ranijeHrvatski premijer nakon sastanka sa Spajićem: Pozdravljamo odluke Crne Gore o preimenovanju bazena u Kotoru i osiguravanju trajne zaštite spomen-ploče u Morinju
POLITIKA2 дана ranijeSpajić na Samitu u Tivtu: Približavanje EU doprinijeće rastu životnog standarda građana













