Connect with us

EKONOMIJA

OTVORENO PISMO

(VIDEO) Spajić se obratio građanima: Neka je srećan vaš budžet za 2022. godinu!

„Ovo je samo početak, a očekujem da nam neće vezati ruke dok radimo da vama bude bolje“, naglasio je ministar i poručio građanima da neće dozvoliti da neko sabotira program „Evropa sad“

Spajić, Foto: Screenshot

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić uputio je otvoreno pismo građanima.

Njegovo pismo prenosimo integralno:

Poštovani građani,

Neka je srećan vaš budžet za 2022. godinu!

Mislio sam da je sve propalo prije 12 mjeseci. To je bilo vrijeme pitanja kako će se isplaćivati plate i penzije. Godinu kasnije – srce mi je puno. Ne samo da država nije bankrotirala, već povećavamo plate, penzije, imamo dodatke za djecu… Uspjeli smo rezultatima da dođemo do reforme za bolji život građana.

Crna Gora može, Crna Gora zna, zato – Crna Gora odmah, zato Evropa sad!

Volio bih, dragi građani, da mogu da kažem da smo u prethodnim danima čuli kvalitetnu raspravu o predloženom zakonu o budžetu Crne Gore i pretećim aktima.  Međutim, čuli smo uglavnom političko nadgornjavanje onih koji čine da kad god uključite TV – poželite da odete iz države.

Glasni su bili oni koji državne kredite za stan otplaćuju sa oko 30 eura mjesečno, dok vi dajete pola svoje plate za ratu, a od druge polovine pokušavate da prehranite familiju, ili niste imali šansu ni tako da dođete do krova nad glavom.

Čuli smo i one koji imaju dovoljno ili previše da bi shvatili koliko treba većini građana da bi se konačno živjelo dostojanstveno od svog rada.

Zadovoljan sam što je podržan predlog Vlade da od januarske plate svima rastu primanja, a najviše minimalna zarada – sa 250 na 450 eura.

Nije dobro što nije prihvaćen predlog Vlade da se ograniči rast najvećih zarada u državi, da bi se ujednačavao jaz između zarada u javnom sektoru. Suština predloga je bila da funkcionerima, među kojima su i primanja poslanika, članova Vlade, itd, rast plata bude oko 70 eura umjesto 200 eura.

Zaustavljena je prihodna strana kod akcizne politike za program „Evropa sad“, isključivo iz populističkih razloga, ali nas to neće zaustaviti da nađemo način da ga uspješno sprovedemo. Dakle, nije podržana promjena akciza za dio proizvoda koji mogu negativno uticati na zdravlje i time je izazvano dodatno rezanje svih rashoda – tekućih, a natjerani smo i kapitalnih.

Čuli smo kritike na račun predloga za podizanje dijela akciza, ali ono što, poštovani građani, nikada niste čuli je: gdje je otišao novac od privatizacija, novac koji su vam godinama uzimali od takozvanog ‘kriznog’ poreza, od nameta na SIM kartice, na brojila za električnu energiju, na priključke za kablovsku televiziju, taksu za gorivo jer je to ‘luksuz’.

Nije se čulo da su vam povećavali porez dok su ga ujedno smanjivali luksuznim hotelima, da godinama plaćate naknade za obnovljive izvore energije za privatni dzep. Ne znate gdje je otišao taj novac – jedino što znate je da nije završio u vašim novčanicima.

Narod je umoran od stanja pasivnog iščekivanja, gdje ljudi ostaju kao voda u skupljenim šakama onih koji drže moć u rukama.

Zato vas uvjeravam da ću sa kolegama iz Vlade sve učiniti da se stane na kraj sabotiranju programa „Evropa sad“ i da vam donese dobro koje smo predvidjeli.

Sve će ići na povećanje vašeg životnog standarda i na razvoj ove države, da je ne napuštate.

To je moj dug prema vama i ovoj državi, a oni prije nas su dugove ostavili vama.

Nije, dragi građani, najvažnije gdje je ko bio i šta je radio, najvažnije je šta za vas rade oni koji su ovdje.

O tome šta vi mislite, dovoljno mi govore svakodnevni susreti sa vama i riječi podrške za ono što radimo.

Znam da je teško povjerovati u to da će jedna vlast napokon nešto uraditi za vas, nakon toliko godina u kojima ste gledali kako se drugi bogate na vaš račun, dok ste vi jedva sastavljali kraj s krajem.

Kažu da strah od gubitka vlasti kvari one koji je imaju, a strah od kazne kvari one koji su vlasti potčinjeni. Nema više razloga za strah, dragi građani.

Ovo je samo početak, a očekujem da nam neće vezati ruke dok radimo da vama bude bolje!

Srećna vam Nova godina i božićni praznici!

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

EKONOMIJA

Gorivo jeftinije od utorka tri do četiri centa

Da nisu smanjene akcize, cijena eurodizela sada bi bila veća za 27 centi, a benzina za 33 centa

Foto: Ilustracija

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Cijene goriva u utorak biće niže za tri do četiri centa, prema jučerašnjem odnosu cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama i kursa dolara i eura.

Prema ovoj kalkulaciji dvije vrste benzina bi bile jeftinije za po tri centa po litru, i nova cijena za super 98 bi iznosila 1,74, a za super 95 – 1,67 eura. Eurodizelu bi cijena mogla biti niža za četiri centa i iznosila bi 1,74 eura. Lož ulje bi, takođe, moglo biti jeftinije za četiri centa i litar bi koštao 1,95 eura.

Vlada je, na osnovu izmjene Zakona o akcizama, u maju prvo smanjila akcize na gorivo za 40 odsto, a zatim i početkom juna za dodatnih 10 odsto, čime je iskoristila maksimalno moguće smanjenje za 50 odsto. Ova mjera je produžena do septembra. Da nisu smanjene akcize, cijena eurodizela sada bi bila veća za 27 centi, a benzina za 33 centa.

Proteklih dana došlo je do pada cijena naftnih derivata na berzama, nakon odluke OPEC-a da će za jul i avgust dijelimično povećati proizvodnju.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Šćekić: Moguće ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić

Nove prilike za pokretanje proizvodnje (Foto: RTCG, Fejsbuk - Kolaž: Berane online )

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Energetska kriza zbog novonastalih geopolitičkih prilika i nagli skok cijene uglja na berzi i potražnja za tim energentom, povećali su mogućnosti za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama.

To je za Portal RTCG kazao izvršni direktor ove kompanije Nikola Šćekić. On je naveo da se za kupovinu uglja sada javljaju mnoge firme iz regiona, ali i iz drugih krajeva Evrope.

„Sve elektrane sada traže ovu sirovinu, tako da smo imali poziva i interesovanja čak i od nekih jakih firmi iz Ukrajine i Turske. To znači da plasman sirovine koju bi proizvodili više ne bi bio problem, mada je naš vlasnik prvenstveno u pregovorima sa Elektroprivredom Crne Gore, odnosno Termeoelektranom u Pljevljima, sa kojom od ranije postoji ugovor o otkupu uglja“, rekao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, jednom potencijalnom kupcu u Srbiji su čak poslali i uzorak uglja, kako bi mogao da ispita da li odgovara njihovim standardima.

„Sve u svemu, otvaraju se neke nove perspektive, a trend u Evropi i čitavom svijetu ide u prilog zalaganjima za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama. Prije svega, mislim na vrtoglav rast cijene uglja na berzama i otvaranje nekih ranije zatvorenih rudnika“, kazao je Šćekić.

Direktor beranskog rudnika je dodao da se nastavlja i interesovanje nekih firmi koje bi ušle u posao sa tom kompanijom, kao kupci ili partneri u poslu.

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić.

On dodao je da je jama potpuno osposobljena, nakon prošlogodišnjeg potopa usljed nestanka struje.

„Nas deset, dvanaest radnika koji smo ostali nakon zatvaranja da održavamo jamu, uspjeli smo da je osposobimo i tehnički održimo toliko da bi od ovog trenutka, proizvodnja mogla da se pokrene u roku od samo mjesec dana. Jednostavno, sve držimo pod kontrolom“, kaže Šćekić.

U to su se, kako dodaje, mogli uvjeriti i predstavnici Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), koji su dolazili u obilazak Rudnika uglja.

„Ja im kažem, kada vide u kakvom je stanju jama, nemojte mi govoriti svaka čast, nego učinite nešto konkretno da ovaj jedini preostali industrijski kapacitet u gradu pokrenemo“, navodi Šćekić.

Jedini preživjeli privredni kolektiv iz nekadašnje industrijske zone Rudeš u Beranama, Rudnik uglja, kroz proces tranzicije promijenio je dosta vlasnika.

Beranski rudnik uglja bio je 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću „Gradeks HBP“, sastavljenom od kompanija „Gradeks“ iz Kule i „HBP“ iz slovačkog grada Providza. Poslije nešto više od godinu između ova dva partnera izbili su nesporazumi koji su završeni tako što su Slovaci najprije preuzeli kompletno upravljanje, da bi se potom i sami nenajavljeno povukli iz posla i otišli iz Berana.

Detalj iz jame (Foto: RTCG)

Svoj udio u privatizaciji Slovaci su tada prikazali uvezenom opremom za automatsko kopanje rude. Nakon što je završena eksploatacija u jednom od osam polja jame Petnjik, oprema je ostala pod zemljom na dubini od 200 metara. Mašine su zatrpane zemljom, i njihovo eventualno izvlačenje ne bi bilo ekonomski opravdano, iako im je vrijednost svojevremeno prikazana sa tri i po miliona eura.

Tako je proizvodnja u jami Petnjik utihnula u novembru 2002. godine. Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je kupila kompanija „Balkan enerdži“, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura.

Od svega toga nije bilo ništa, a sve to uz potpunu i prećutnu saglasnost tadašnje vlade, iz koje je obično dobijan komentar tipa – „bolje bilo kakav investitor neko nikakav“.

Grčka firma „Balkan Enedži“ je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Tada je zvanično saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna „Restis Group“ čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis.

Početkom 2014. godine od grčkog biznismena Petrosa Statisa kupio ga je “Metalfer” iz Sremske Mitrovice.

„Metalfer“ je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. A onda je u aprilu 2019. godine došlo do prekida proizvodnje i priče o tome kako vlasnici iz Srbije više ne mogu da pokrivaju gubitke koje rudnik pravi. Od tada se vode pregovori da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.

Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima.

Prošle godine u ovo vrijeme to je obećao i bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je tada kazao da će Rudnik u Beranama raditi onoliko koliko i Termoelektrana u Pljevljima. Obećao je ponovno zapošljavanje stotinu dvadeset rudara rudara, ili četiristo zbrinutih porodica u reprolancu, u siromašnim Beranama. Samo 15 dana nakon toga, međutim, u strašnom nevremenu koje je zahvatilo sjever Crne Gore, oštećen je dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame.

Obaćanja bivšeg premijera su zaboravljena, a u narednom periodu je vođena dugotrajna borba za spašavanje jame Petnjik, i njenog potpunog uništavanja nakon potapanja podzemnim vodama, zbog onesposobljavanja pumpnog postrojenja.

Kada je konačno i taj posao uspješno okončan i jama spašena, sve do danas su se samo vodili pregovoru u krugu vlasnika, Elektroprivrede i potencijalnih stranih partnera o njegovom aktiviranju.

Rudnik uglja za Berane ima posebnu vrijednost, jer osim što je u jednom trenutku zapošljavao 150 radnika, za njega je u reprolancu bilo vezano još 20 manjih firmi i njihovih zaposlenih.

Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko 16 miliona tona. Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku, u susjednom naselju Budimlja.

Nove geopolitičke okolnosti, ekonomska i energetska kriza, aktuelizovale su pitanje aktiviranja ove jame i učinile posao podzemnog kopanja uglja isplativijim nego što je to bio do prije samo nekoliko mjeseci.

Sada se već govori i o planovima koje su iskazali Poljaci, odnosno „Karbon mejning“, da se prokopa tunel od Petnjika do Budimlje i da se ugalj do separacije i praonice dovozi tim tunelom, i time uštede troškovi transporta.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Prosječna plata u maju iznosila 710 eura

Podsjetimo, prosječna plata u maju prošle godine iznosila je 530 eura

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Prosječna bruto zarada u maju u Crnoj Gori iznosila je 876 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 710 eura.

Monstat je saopštio da je prosječna neto zarada u maju, u odnosu na april, zabilježila rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u maju 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 34%.

Naime, prosječna plata u maju prošle godine iznosila je 530 eura, za razliku od 710 eura, koliko je u maju ove godine.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju 2022. godine u odnosu na april 2022. zabilježile rast od 0,8% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,4%“, navode iz Monstata.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije