Connect with us

DRUŠTVO

NAJAVLJENA PROMJENA PRVOSTEPENE LJEKARSKE KOMISIJE

Šćekić: Pojačaćemo kontrolu izdavanja bolovanja

„Prošle godine su troškovi za bolovanja iznosili 6,3 miliona eura, odnosno blizu 500.000 više u odnosu na prethodnu. Troškovi po osnovu bolovanja rastu i nerealni su što zahtijeva opsežnu kontrolu“, kazao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Dragoslav Šćekić kazao je za Dan da su utvrdili zloupotrebe u propisivanju privremenih spriječenosti za rad i da propusti u kontrolama bolovanja traju godinama unazad.

Šćekić ističe da su državu bolovanja u 2020. godini koštala 6,3 miliona eura, što je za blizu 500.000 eura više u odnosu na 2019. godinu.

Najavljuje da će biti inicirane izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi formirali komisiju koja će nadgledati odluke prvostepenih organa koji donose odluke o bolovanjima.

“Prošle godine su troškovi za bolovanja iznosili 6,3 miliona eura, odnosno blizu 500.000 više u odnosu na prethodnu. Troškovi po osnovu bolovanja rastu i nerealni su što zahtijeva opsežnu kontrolu. Potrebno je i izmijeniti aktuelno zakonsko rješenje kako bi se formirala komisija koje će kontrolisati rad prvostepenih ljekarskih komisija”, navodi Šćekić.

Najavljena je već promjena prvostepene ljekarske komisije, kao i komisije za upućivanje prema inostranstvu.

Treba, kaže, uvesti rigorozne kazne kako bi se spriječila zloupotreba bolovanja i od strane samih zaposlenih koji iniciraju privremenu spriječenost za rad.

“Ima mnogo zloupotreba ovog prava na privremeno odsustvo sa posla, posebno prilikom procjene od strane nadležnih ljekarskih komisija. Bolovanja se najčešće ne odnose na psihičke smetnje i teža zdravstvena stanja. Utvrdili smo i da su najčešća bolovanja po osnovu prekida trudnoće”, kaže Šćekić.

On kaže da očekuje da će Ministarstvo zdravlja pokrenuti izmjene propisa kako bi se spriječile dalje zloupotrebe bolovanja.

“Očekujem i da će Ministarstvo zdravlja formirati svoju komisiju koja će biti zadužena za ovu oblast”, navodi Šćekić.

Fond je za naknade za bolovanja u 2020. godini planirao 4.100.000 eura, dok je za 2019. godinu bilo predviđeno 4.800.000 eura, što je manje za 700.000 eura.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Berane: Humanitarni koncert KUD „Kolo“ za liječenje trgodišnjih blizanaca Miloša i Maše Bakić u Centru za kulturu

Oni koji ne mogu prisustvovati koncertu a žele da pomognu, mogu to da urade uplatom na žiro račun: 535-0400201049928-18

Foto: KUD "Kolo"

Humanitarni koncert pod nazivom „Igrom i pjesmom za Miloša i Mašu“, za liječenje trogodišnjih blizanaca Miloša i Maše Bakić iz Berana, biće održan u subotu 25. marta, u Sali Centra za kulturu u Beranama, sa početkom u 19h.

Koncert organizuje Kulturno-umjetničko društvo „Kolo“ u saradnji sa beranskim Centrom za kulturu, sa ciljem prikupljanja pomoći za liječenje brata i sestre na Klinici za djecu sa autizmom u Beogradu.

Foto: KUD „Kolo“

Na ulazu u Centru za kulturu biće postavljena i kutija za donaciju.

Svi ostali koji ne mogu prisustvovati koncertu a žele da pomognu, mogu to da urade uplatom na žiro račun:

535-0400201049928-18

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Spreman memorandum za pokretanje aerodroma u Beranama

Memorandum bi trebalo da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama

Foto: RTCG

Memorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama, između njemačkog investitora Majka Štajnmilera, Vlade Crne Gore i Opštine Berane, trebalo bi da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama.

To je Portalu RTCG kazao Štajnmiler, nakon što je održan sastanak u Vladi, kao i poslije izjave predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Eldina Dobardžića, da aerodrom u Beranama neće negativno uticati na poslovanje te kompanije.

“Prilikom razgovora u Vladi, sa gospodom (Dritanom) Abazovićem i Dobardžićem, ja sam priložio pisane garancije koncerna koji stoji iza mene da će isfinansirati projekat. Sada sam u kontaktu sa vladinim pravnim ekspertima koji su mi saopštili da je nacrt Memoranduma već urađen i da je na provjeri. Nadam se da ćemo taj Memorandum potpisati u Beranama u narednih deset do petnaest dana, zajedno sa predsjednikom Vlade i predsjednikom opštine”, kazao je Štajnmiler za RTCG.

I predsjednik Odbora direktora Aerodroma je nakon poslednjeg sastanka u Vladi izjavio za Televiziju Crne Gore da su napravljeni prvi konkretni pomaci i da će Memorandum o saradnji biti brzo potpisan.

On je objasnio da će Memorandum najprije biti usvojen kao dokument na Vladi, a onda potpisan između tri strane.

“Korak nakon toga koji bi trebalo uraditi jeste da Ministarstvo kapitalnih investicija u planu za koncesije već za ovu godinu, koja je aktivna, datumski se vezuje za kraj aprila, uvrsti i davanje Aerodroma u Beranama za koncesiju“, kazao je Dobardžić u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Istakao je da Vlada koncesije može izdati na 30 godina, dok Skupština može trajanje koncesija odrediti i duplo duže, odnosno na 60 godina.

„Ogromni su benefiti za razvoj prvo turizma Crne Gore, kada je u pitanju restauracija aerodroma“, kazao je Dobardžić.

Dobardžić je naglasio da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija preduzeću Aerodromi Crne Gore.

„Investitor primarno razmišlja da razvija kargo saobraćaj, što znači da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija Aerodromima Crne Gore, jer mi smo primarno okrenuti ka putničkom saobraćaju“, kazao je Dobardžić.

Istakao je da se na sastanku nije govorilo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta.

„Nije se na sastanku pričalo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta. Kapacitet je plan investitora. Vlada traži da bude minimalan broj operacija i da investitor položi određeni depozit kao bankarsku garanciju, sa tim u vezi država bi se maksimalno zaštitila“, kazao je Dobardžić.

Njemački državljanin, Majk Štajnmiler, prvi je od velikog broja ranijih potencijalnih investitora zainteresovanih za aktiviranje aerodroma u Beranama, koji je javno stao ispred kamera i odgovarao na novinarska pitanja.

Reklo bi se da je to mnogo više ispred svih drugih koji su do sada samo širili lažne nade zbog čega je bilo izgubljeno povjerenje lokalnog stanovništva.

On tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore. Ne krije da želi da zaradi, i sasvim je siguran da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

“Želim da poručim stanovništvu Berana i Crne Gore da me politika ne interesuje i da nisam ovdje pred izbore. Tom idejom se nosim već dvije godine” – kazao je ranije Štajnmiler.

Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura.

“Ovo je projekat koji podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodroma. Zato obično i koristim izraz air park, a ne aerodrom” – rekao je Štajnmiler.

Predsjednik opštine Vuko Todorović nakon prvog susreta sa njemačkim investitorom rekao je da cijeni njegove namjere i da će mu, kada se radi o Opštini, pružiti svu logistiku.

“Benefiti od ovog projekta veliki su za Berane, ali sigurno da bi bili veliki i za državu Crnu Goru” – rekao je Todorović.

Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice” i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije beranskog aerodroma.

Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

On je otkrio da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Kaže da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.

“Tražimo samo šansu da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju” – obećava Štajnmiler.

Njemac je naglasio da ne traži nikakvu finansijsku pomoć, i da je investicija u potpunosti njegova.

“Ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kaže Štajnmiler.

On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi i da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner sa najpoznatijim evropskim i svjetskim avioprevoznicima.

“Ono što obećam, ja to završim” – kaže Majk Štajnmiler.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Desetak godina na liniji Berane – Podgorica – Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. Još 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Od kada je samo u funkciji sportskog letjenja, bilo je mnogo najava za njegovo ponovno aktiviranje, i zbog toga je razumljiva skepsa u javnosti, ali se isto tako postavlja pitanje šta, uz dobar ugovor, sa preciznim klauzulama, Berane može da izgubi?

Za razliku od mnogih tajkuna koji su opljačkali fabrike, Njemac, ako ne uspije, nema šta da odnese sa sobom.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Sjutra počinje Ramazan

Vjernici su tokom Ramazana, 29 dana, na strogom postu i uzdržavaju se od hrane i vode, a zabranjeno je pušenje i svako ponašanje koje nije u skladu sa Alahovim propisima

Džamija u Beranama, Foto: Ado Softić

Islamski sveti mjesec Ramazan počeće sjutra, a vjernici će ga provesti u postu, molitvi i praštanju.

Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara, a njegov početak obilježava se pojavom polumjeseca.

To je mjesec u kome je, kako se vjeruje, počelo objavljivanje Kurana.

Džamija u Beranama, Foto: Ado Softić

Vjernici su tokom Ramazana, 29 dana, na strogom postu i uzdržavaju se od hrane i vode, a zabranjeno je pušenje i svako ponašanje koje nije u skladu sa Alahovim propisima.

Ramazanski post počinje u zoru i traje čitav dan do zalaska sunca, kada se priprema iftar, nakon čega su jelo i piće dopušteni tokom cijele noći.

Tokom Ramazana vjernici bi trebalo da posjećuju rodbinu, komšije, braću po vjeri, kao i da obilaze bolesne i pomažu siromašnima i nemoćnima.

Nakon ramazanskog posta, 21. aprila, nastupa Ramazanski Bajram.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije