Connect with us

POLITIKA

POTVRĐENO IZ MINISTARSTAVA

U Vladi se čašćavaju varijabilama i bonusima: „Radimo dobro svoj posao“

Zakonom o budžetu za ovu godinu, budžet za bruto zarade zaposlenih u javnom sktoru, kojih je, po procjenama, najmanje 50.000, iznosi 620 miliona eura, prošle godine je rebalansom bio utvrđen na 560 miliona, dok je 2019. prema završnom računu iznos za bruto zarade bio 472 miliona

Foto: Vlada Crne Gore

Vlada je krajem prošle godine na sva zvona najavljivala povećanje zarada u javnom sektoru, ali to još nije urađeno, jer nije potpisan Granski kolektivni ugovor, a u ministarstvima su procijenili da to neće biti dovoljno, pa su ipak isplaćivali bonuse i varijabile.

Na pitanje koji su to konkretni razlozi i posebne zasluge da se izdvajaju dodatna sredstva, u resorima iz kojih su odgovorili na pitanja „Dana“, odgovor se uglavnom svodi na to da su radili svoj posao.

Zakonom o budžetu za ovu godinu, budžet za bruto zarade zaposlenih u javnom sktoru, kojih je, po procjenama, najmanje 50.000, iznosi 620 miliona eura. Prošle godine je rebalansom bio utvrđen na 560 miliona, dok je 2019. prema završnom računu iznos za bruto zarade bio 472 miliona, što pokazuje konstantan rast izdvajanja za zarade u državnoj administraciji i povećanju broja angažovanih.

Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) saopštili su za „Dan“ da su u decembru 2022. isplatili varijabile u ukupnom neto iznosu 23.940 eura. Naglašavaju da varijabila nije isplaćena rukovodiocu ministarstva Dritanu Abazoviću, državnom sekretaru, generalnom sekretaru, sedmorici generalnih direktora i trojici podsekretara, jer su javni funkcioneri. Takođe, varijabila nije isplaćena ni zaposlenima u tom resoru koji su na bolovanju po različitim osnovama.

„Od ukupno 265 zaposlenih u MVP-u (137 u Podgorici, 128 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima), varijabilu je primilo njih 90, i to samo zaposleni koji su raspoređeni na rad u ministarstvu u Podgorici, a za koje je pri tome postojao pravni osnov da se ista isplati (odluka Vlade o varijabilnom dijelu zarade). Varijabila je za sve bila ista i iznosila po 266 eura, odnosno 50 odsto od prosječne plate u zemlji u 2021. godini. Varijabila je isplaćena kako bi se zaposleni u ministarstvu nagradili za posvećen rad i obezbjeđivanje kontinuiteta u poslovanju ove institucije i pored znatno povećanog obima posla u situaciji otežanih uslova za rad izazvanih sajber napadom polovinom 2022. godine“, naveli su iz tog ministarstva u odgovoru na pitanje „Dana“.

U Ministarstvu finansija kažu za „Dan“ da zakon omogućava da se uz zaradu može isplatiti varijabila, i to najviše 262 eura, a taj iznos je predviđen za posebne zasluge i efikasnost u radu, kao i za dodatan doprinos. Navode da su njihovi službenici bili revnosni u radu realizujući brojne ključne aktivnosti krajem budžetske godine, pripremajući završni račun, Zakon o budžetu za 2023. godinu i brojne druge zakonske akte, odgovorno i u zgusnutom kalendarskom roku, za šta su i dobili varijabile.

Varijabile su dijeljene i u Ministarstvu kulture i medija, što potvrđuju i iz tog resora.

„Ministarstvo kulture i medija je, u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i odlukom o varijabilnom dijelu zarade, posebnim rješenjem utvrdilo pravo na varijabilni dio zarade za određeni broj službenika i službenica zbog povećanog obima posla usled nepopunjenosti radnih mjesta i za izuzetne rezultate rada, u visini koja je propisana pomenutom odlukom“, odgovorili su Danu iz tog ministarstva.

Ministarstvo evropskih poslova je u decembru, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva finansija, a u skladu sa raspoloživim sredstvima, isplatilo varijabilni dio zarade za 46 zaposlenih u iznosu od 6.913,69 eura (neto iznos).

„Varijabilni dio zarade je isplaćen iz razloga što su službenici Ministarstva evropskih poslova u decembru imali povećan obim posla, kako u dijelu koordinacije pregovaračkog procesa, usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU i koordinacije izrade crnogorske verzije pravne tekovine EU, tako i u dijelu koordinacije značajnih sredstava iz EU fondova. Dakle, dodatni rad i iskazana posvećenost u ostvarivanju razultata bili su osnov za isplatu varijabila zaposlenima u resoru evropskih poslova“, navode iz tog ministarstva.

Iz Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja preciziraju da je ukupno 13 službenika u decembru 2022. godine primilo varijabilni dio zarade, u pojedinačnom bruto iznosu od 396,50 eura, odnosno u ukupnom bruto iznosu od 5.154,50 eura. Službenicima je, kako navode, dodijeljen varijabilni dio zarade iz razloga što su u decembru 2022. godine imali povećan obim poslova, jer je od 49 sistematizovanih radnih mjesta popunjena samo trećina.

U Ministarstvu pravde isplaćen je varijabilni dio zarade za 65 službenika, u pojedinačnom neto iznosu od po 200 eura, što čini ukupan neto iznos od 13.000 eura, odnosno bruto iznos od 17.828,85 eura.

„Napominjemo da je varijabilni dio zarade isplaćen shodno odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i odluci o varijabilnom dijelu zarade, po prethodno pribavljenoj potvrdi Ministarstva finansija o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za tu namjenu, a zbog povećanog obima posla i nedovoljnog broja službenika tokom 2022.godine, te ostvarenih rezultata rada, kao i činjenice da u Ministarstvu pravde varijabilni dio zarade u 2022. godini nije određivan do mjeseca novembra“, saopštili su iz tog resora.

Nagradama zadržavaju kadar

U Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore isplaćen je bonus u iznosu jedne prosječne plate u državi. Iz resora odbrane navode da su njihovi službenici tokom 2022. posvećenim radom i zalaganjem obezbijedili izvršavanje svih misija i zadataka.

„Posebno je važno istaći angažovanje vojske na gašenju požara u ljetnjem periodu i na zadacima traganja i spasavanja i medicinske evakuacije. Helikopteri vojske su samo na ovim zadacima prošle godine ostvarili više od 200 sati naleta. Zaposleni u sektoru odbrane prošle godine su uspješno realizovali veliki broj sadržaja obuke i vježbi, učestvovali u međunarodnim misijama i operacijama na veoma složenim zadacima u zemlji i inostranstvu, kao i u brojnim aktivnostima u okviru NATO-a, gdje Crna Gora posvećeno radi na unapređenju kapaciteta i sposobnosti u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti. Nadalje, priprema pripadnika i jedinica vojske za upućivanje u NATO snage pojačane budnosti (enhanced Vigilance Activity-eVA) u Bugarskoj, kao i realizacija zajedničke obuke pripadnika Vojske Crne Gore i OS Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, doprinijeli su unapređenju kapaciteta i sposobnosti vojske, u cilju unapređenja interoperabilnosti u okviru Alijanse i implementacije NATO ciljeva sposobnosti. U tom smislu, i doprinos Crne Gore ključnim zadacima NATO-a, odbrane i odvraćanja i sprečavanja i upravljanja krizama, bio je na izuzetno visokom nivou, što su prepoznali i naši saveznici. Posebno ukazujemo na činjenicu da je odliv kvalitetnog, posebno mlađeg kadra, iz sektora odbrane izazov sa kojim se suočavaju sve vojske regiona, a i šire, pa je neophodno i na ovaj način stimulisati zaposlene da nastave karijeru u MO i VCG, ali da ostvaruju još bolje rezultate“, saopštili su iz tog ministarstva „Danu“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije