Connect with us

POLITIKA

POTVRĐENO IZ MINISTARSTAVA

U Vladi se čašćavaju varijabilama i bonusima: „Radimo dobro svoj posao“

Zakonom o budžetu za ovu godinu, budžet za bruto zarade zaposlenih u javnom sktoru, kojih je, po procjenama, najmanje 50.000, iznosi 620 miliona eura, prošle godine je rebalansom bio utvrđen na 560 miliona, dok je 2019. prema završnom računu iznos za bruto zarade bio 472 miliona

Foto: Vlada Crne Gore

Vlada je krajem prošle godine na sva zvona najavljivala povećanje zarada u javnom sektoru, ali to još nije urađeno, jer nije potpisan Granski kolektivni ugovor, a u ministarstvima su procijenili da to neće biti dovoljno, pa su ipak isplaćivali bonuse i varijabile.

Na pitanje koji su to konkretni razlozi i posebne zasluge da se izdvajaju dodatna sredstva, u resorima iz kojih su odgovorili na pitanja „Dana“, odgovor se uglavnom svodi na to da su radili svoj posao.

Zakonom o budžetu za ovu godinu, budžet za bruto zarade zaposlenih u javnom sktoru, kojih je, po procjenama, najmanje 50.000, iznosi 620 miliona eura. Prošle godine je rebalansom bio utvrđen na 560 miliona, dok je 2019. prema završnom računu iznos za bruto zarade bio 472 miliona, što pokazuje konstantan rast izdvajanja za zarade u državnoj administraciji i povećanju broja angažovanih.

Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) saopštili su za „Dan“ da su u decembru 2022. isplatili varijabile u ukupnom neto iznosu 23.940 eura. Naglašavaju da varijabila nije isplaćena rukovodiocu ministarstva Dritanu Abazoviću, državnom sekretaru, generalnom sekretaru, sedmorici generalnih direktora i trojici podsekretara, jer su javni funkcioneri. Takođe, varijabila nije isplaćena ni zaposlenima u tom resoru koji su na bolovanju po različitim osnovama.

„Od ukupno 265 zaposlenih u MVP-u (137 u Podgorici, 128 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima), varijabilu je primilo njih 90, i to samo zaposleni koji su raspoređeni na rad u ministarstvu u Podgorici, a za koje je pri tome postojao pravni osnov da se ista isplati (odluka Vlade o varijabilnom dijelu zarade). Varijabila je za sve bila ista i iznosila po 266 eura, odnosno 50 odsto od prosječne plate u zemlji u 2021. godini. Varijabila je isplaćena kako bi se zaposleni u ministarstvu nagradili za posvećen rad i obezbjeđivanje kontinuiteta u poslovanju ove institucije i pored znatno povećanog obima posla u situaciji otežanih uslova za rad izazvanih sajber napadom polovinom 2022. godine“, naveli su iz tog ministarstva u odgovoru na pitanje „Dana“.

U Ministarstvu finansija kažu za „Dan“ da zakon omogućava da se uz zaradu može isplatiti varijabila, i to najviše 262 eura, a taj iznos je predviđen za posebne zasluge i efikasnost u radu, kao i za dodatan doprinos. Navode da su njihovi službenici bili revnosni u radu realizujući brojne ključne aktivnosti krajem budžetske godine, pripremajući završni račun, Zakon o budžetu za 2023. godinu i brojne druge zakonske akte, odgovorno i u zgusnutom kalendarskom roku, za šta su i dobili varijabile.

Varijabile su dijeljene i u Ministarstvu kulture i medija, što potvrđuju i iz tog resora.

„Ministarstvo kulture i medija je, u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i odlukom o varijabilnom dijelu zarade, posebnim rješenjem utvrdilo pravo na varijabilni dio zarade za određeni broj službenika i službenica zbog povećanog obima posla usled nepopunjenosti radnih mjesta i za izuzetne rezultate rada, u visini koja je propisana pomenutom odlukom“, odgovorili su Danu iz tog ministarstva.

Ministarstvo evropskih poslova je u decembru, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva finansija, a u skladu sa raspoloživim sredstvima, isplatilo varijabilni dio zarade za 46 zaposlenih u iznosu od 6.913,69 eura (neto iznos).

„Varijabilni dio zarade je isplaćen iz razloga što su službenici Ministarstva evropskih poslova u decembru imali povećan obim posla, kako u dijelu koordinacije pregovaračkog procesa, usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU i koordinacije izrade crnogorske verzije pravne tekovine EU, tako i u dijelu koordinacije značajnih sredstava iz EU fondova. Dakle, dodatni rad i iskazana posvećenost u ostvarivanju razultata bili su osnov za isplatu varijabila zaposlenima u resoru evropskih poslova“, navode iz tog ministarstva.

Iz Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja preciziraju da je ukupno 13 službenika u decembru 2022. godine primilo varijabilni dio zarade, u pojedinačnom bruto iznosu od 396,50 eura, odnosno u ukupnom bruto iznosu od 5.154,50 eura. Službenicima je, kako navode, dodijeljen varijabilni dio zarade iz razloga što su u decembru 2022. godine imali povećan obim poslova, jer je od 49 sistematizovanih radnih mjesta popunjena samo trećina.

U Ministarstvu pravde isplaćen je varijabilni dio zarade za 65 službenika, u pojedinačnom neto iznosu od po 200 eura, što čini ukupan neto iznos od 13.000 eura, odnosno bruto iznos od 17.828,85 eura.

„Napominjemo da je varijabilni dio zarade isplaćen shodno odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i odluci o varijabilnom dijelu zarade, po prethodno pribavljenoj potvrdi Ministarstva finansija o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za tu namjenu, a zbog povećanog obima posla i nedovoljnog broja službenika tokom 2022.godine, te ostvarenih rezultata rada, kao i činjenice da u Ministarstvu pravde varijabilni dio zarade u 2022. godini nije određivan do mjeseca novembra“, saopštili su iz tog resora.

Nagradama zadržavaju kadar

U Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore isplaćen je bonus u iznosu jedne prosječne plate u državi. Iz resora odbrane navode da su njihovi službenici tokom 2022. posvećenim radom i zalaganjem obezbijedili izvršavanje svih misija i zadataka.

„Posebno je važno istaći angažovanje vojske na gašenju požara u ljetnjem periodu i na zadacima traganja i spasavanja i medicinske evakuacije. Helikopteri vojske su samo na ovim zadacima prošle godine ostvarili više od 200 sati naleta. Zaposleni u sektoru odbrane prošle godine su uspješno realizovali veliki broj sadržaja obuke i vježbi, učestvovali u međunarodnim misijama i operacijama na veoma složenim zadacima u zemlji i inostranstvu, kao i u brojnim aktivnostima u okviru NATO-a, gdje Crna Gora posvećeno radi na unapređenju kapaciteta i sposobnosti u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti. Nadalje, priprema pripadnika i jedinica vojske za upućivanje u NATO snage pojačane budnosti (enhanced Vigilance Activity-eVA) u Bugarskoj, kao i realizacija zajedničke obuke pripadnika Vojske Crne Gore i OS Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, doprinijeli su unapređenju kapaciteta i sposobnosti vojske, u cilju unapređenja interoperabilnosti u okviru Alijanse i implementacije NATO ciljeva sposobnosti. U tom smislu, i doprinos Crne Gore ključnim zadacima NATO-a, odbrane i odvraćanja i sprečavanja i upravljanja krizama, bio je na izuzetno visokom nivou, što su prepoznali i naši saveznici. Posebno ukazujemo na činjenicu da je odliv kvalitetnog, posebno mlađeg kadra, iz sektora odbrane izazov sa kojim se suočavaju sve vojske regiona, a i šire, pa je neophodno i na ovaj način stimulisati zaposlene da nastave karijeru u MO i VCG, ali da ostvaruju još bolje rezultate“, saopštili su iz tog ministarstva „Danu“.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

„Spajić je kazao da će Crna Gora podržati Rezoluciju UN o Srebrenici, ali je neće kosponzorisati“

Imao je priliku da danas razgovara sa Spajićem u Berlinu

Spajić sa njemačkim kancelarom Šolcem danas u Berlinu, Foto: DPA

Njemački stručnjak za Zapadni Balkan i proširenje NATO Milan Nič kazao je da je, između ostalog, pitao premijera Milojka Spajića o potencijalnom crnogorskom sponzorisanju Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, na šta je Spajić odgovorio da Crna Gore neće sponzorisati Rezoluciju, ali će je podržati.

Nič koji je član njemačkog Savjeta za vanjske poslove, imao je priliku da danas razgovara sa Spajićem u Berlinu.

„Imao sam priliku da pitam Spajića o kretanju Crne Gore ka EU, da li je bolje da ide sama ili u manjoj grupi. Takođe, zanimalo me balansiranje između krhke parlamentarne većine naspram principa činilaca vlasti, kao i njegov stav i stav Vlade o predloženoj Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici“, naveo je Nič.

Kako je kazao, Spajić je istako da je kancelar Šolc potvrdio da Crna Gora ide ka članstvu u EU, i da će nakon dobijanja IBAR-a pokazati da je spremna da bude prva naredne članica.

„Kada su u pitanju regionalne tenzije i miješanje Beograda, Spajić tvrdi da je to stalno pitanje, ali je medijska percepcija pretjerana“, rekao je Nič.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Majke Srebrenice: „Hvala slobodarskom Cetinju i Đuraškoviću! Prijestonica je uvijek bila na pravoj strani istorije“

Đurašković je, uz predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i predsjednika Opštine Plav Nihada Canovića, podržao inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i Rezoluciju Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici

Foto: Screenshot

Majke Srebrenice zahvalile su se danas Cetinju i gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću zbog podrške Rezoluciji Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću u kabinetu gradonačelnika Prijestonice Cetinje.

„Zahvalne slobodarskom Cetinju! Prijestonica je uvijek bila na pravoj strani historije, hvala Vam!“, navodi se u objavi na društvenoj mreži Iks.

Đurašković je, uz predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i predsjednika Opštine Plav Nihada Canovića, podržao inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i Rezoluciju Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici.

„Podrška Rezoluciji predstavlja znak posebnog poštovanja i žaljenja više od 8000 stradalih u genocidu u Srebrenici i poruku mira, suživota i jednakog prava na život svih, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost“, kazao je Đurašković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Vlada da bude sponzor predloga rezolucije o genocidu u Srebrenici

Nikolić objavio da Spajiću uputilo pismo 35 poslanika, među kojima su i trojica iz parlamentarne većine

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je objavio da je 35 poslanika uputilo pismo premijeru Milojku Spajiću, pozivajući Vladu da, bez daljeg odgađanja, donese odluku o kosponzorstvu predloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja će se uskoro naći pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

„Tekst pisma koje je poslato Vladi Crne Gore, ponuđen je na potpis poslanicima svih poslaničkih klubova Skupštine Crne Gore, osim poslanicima nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji negiraju da se u Srebrenici dogodio genocid“, napisao je Nikolić na društvenoj mreži Iks.

Među potpisnicima pisma su i predstavnici skupštinske većine – član kluba poslanika Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, te poslanici Albanskog foruma Nikola Camaj i Artan Čobi.

Pismo su potpisali i poslanici DPS-a, Bošnjačke stranke, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative, Demokratske unije Albanaca,

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije